SVE O KOLESTEROLU – KAKO SMANJITI KOLESTEROL

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

pexels-lisa-fotios-hrana, kolesterol

Kolesterol i njegov utjecaj na zdravlje

Kolesterol je normalni sastojak krvi odnosno ljudskog tijela. Štoviše, kolesterol je osnovni sastojak spolnih hormona pa bez njega ne bi bilo testosterona ni estrogena, ne bi bilo žučnih soli koje pomažu u probavi masnoća, ne bi bilo ovojnica stanica – pa bi infekcije direktno ulazile iz okoline. U krajnjem slučaju, ne bi bilo ni našeg mozga. Dakle, kolesterol je zapravo dobar i neophodan. No, kao i u svemu drugome, višak može biti štetan.

Kolesterol je prepoznat kao rizični čimbenik za nastanak ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. Kolesterol prisutan u svakoj živoj stanici ljudi i životinja jer je esencijalni metabolit, a najviše ga sadrže namirnice životinjskog podrijetla. Sastavni je dio stanične membrane, sudjeluje u metaboličkim procesima u izmjeni tvari, služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona, te vitamina topivih u mastima kao i za sintezu vitamina D, aktivni sastojak je žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji masti. Ukoliko su vrijednosti kolesterola povišene postaju rizični čimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Kako je kolesterol neophodan za funkcioniranje organizma, njegova količina ne ovisi samo o njegovom unosu putem hrane već se stvara i u tijelu. Ovisno o količini kolesterola unesenog hranom dnevno se može spojiti oko 600-1500 mg kolesterola kod odraslih osoba. Način prehrane, tj. količine i vrste masti koje se unose organizam utječu na sintezu kolesterola u tijelu. Ali količina kolesterola u organizmu ovisi i o stupnju apsorpcije, transportu, razgradnji žučnih kiselina i izlučivanju.

Kolesterol i ostale masnoće takozvani lipidi topivi su isključivo u mastima, no, da bi se mogli prenositi putem krvi iz probavnog sustava i jetre do svih stanica u tijelu, kolesterol zajedno s posebnim bjelančevinama čini čestice koje se zovu lipoproteini i služe za prijenos kolesterola i drugih masnoća.

Podjela kolesterola, ona malo poznatija, je na „ dobar” i „loš” kolesterol, odnosno na LDL i HDL kolesterol:

  • LDL kolesterol je naziv za kolesterol niske gustoće ili „loš” kolesterol. On je zaslužan za prenošenje kolesterola iz jetre do stanica te je glavni čimbenik rizika za razvoj ateroskleroze i kardiovaskularnih oboljenja. Odlaže se u tkiva, a samim time i na stijenke krvnih žila.

  • HDL kolesterol nazivamo kolesterol visoke gustoće ili „dobar” kolesterol. On skladišti višak kolesterola u jetri te na taj način djeluje zaštitno na kardiovaskularni sustav.

Kada sve funkcionira kako treba, sustav je uravnotežen, međutim ako je u organizmu previše kolesterola da bi ga HDL lipoproteini prihvatili, ili je premalo HDL-a, može doći do stvaranja masnih naslaga na žilama.

Preporučene vrijednosti kolesterola u krvi su:

  • Ukupni kolesterol < 5,0 mmol/l

  • LDL kolesterol < 3,0mmol/l

  • HDL kolesterol > 1,0 mmol/l za muškarce, odnosno > 1,2 mmol/l za žene

Razlozi povećane razine kolesterola u krvi:

  • Obiteljska sklonost

  • Nepravilna prehrana

  • Prekomjerna tjelesna masa i debljina

Povećane masnoće u krvi mogu se podijeliti na nekoliko načina. S obzirom na promjene u metabolizmu masti dijele se na primarne i sekundarne.

Primarne su uzrokovane prirođenim nasljednim greškama metabolizma masti u organizmu, od kojih je najvažnija obiteljska hiperkolesterolemija.

Sekundarne hiperlipidemije nastaju kao popratna pojava nekih bolesti, kao posljedica uzimanja nekih lijekova, ili kao posljedica debljine i pretilosti.

Promjenom načina života, posebice prehrambenih navika koriste se kao prva terapija koja se savjetuje osobama koje imaju povišenu razinu kolesterola u krvi. Tek nakon što se prehranom ne uspije sniziti povišena razina kolesterola, liječenje se nastavlja drugim metodama.

Preporuka struke je gubitak suvišnih kilograma, prestanak pušenja, umjerena konzumacija alkohola, redovita fizičku aktivnost od barem 30 minuta dnevno i izbalansirana prehrana.

Ove preporuke se smatraju nužnima kako u prevenciji tako i u liječenju. U konačnici, potrebno bi bilo razmotriti trajnu promjenu životnih navika koje povoljno utječu na zdravlje i koje osoba može, želi i treba izvršavati.

Posebno je važno korigirati prehrambene navike. Poželjno je uzimati što više voća i povrća, vlaknaste hrane, ribe i peradi te hranu kuhati, pripremati na roštilju ili u posuđu koje ne zahtijeva primjenu puno masnoće.

Razina kolesterola povećava se sa starenjem. Žene obično imaju manju razinu ukupnog kolesterola od muškaraca, ali nakon menopauze sklone su porastu razine LDL-a.

Kako smanjiti kolesterol?

Dobre su vijesti da na mnoge čimbenike rizika koji doprinose povišenom kolesterolu i povišenoj razini triglicerida možete sami utjecati. Preporuka je gubitak suvišnih kilograma, prestanak pušenja, umjerena konzumacija alkohola, redovita fizičku aktivnost od barem 30 minuta dnevno i izbalansirana prehrana.

Ove preporuke se smatraju nužnima kako u prevenciji tako i u (samo)liječenju. U konačnici, potrebno bi bilo razmotriti trajnu promjenu životnih navika koje povoljno utječu na zdravlje i koje osoba može i želi izvršavati.

Posebno je važno korigirati prehrambene navike. Poželjno je uzimati što više voća i povrća, vlaknaste hrane, ribe i peradi te hranu kuhati, pripremati na roštilju ili u posuđu koje ne zahtijeva primjenu puno masnoće.

 

Nasuprot tome, valja izbjegavati masnu, prženu i pohanu hranu, punomasne mliječne proizvode, više od četiri jaja tjedno, proizvode od bijelog brašna, kolače, komercijalno proizvedene kekse i slatkiše itd.

Prirodni proizvodi koji pomažu u borbi s visokim kolesterolom svakao su crvena riža i omega-3 masne kiseline

 

Kolesterol je opasan onoliko koliko mu dopustite. Pridržavajte se naputaka o zdravoj prehrani i stilu života koji ste dobili od svog liječnika, redovito pijte lijekove, a online ljekarna bit će dobar izvor dodataka prehrani koji će vam dodatno pomoći regulirati kolesterol.

 

Je li vam javno cijepljenje političara vratilo povjerenje u cjepivo AstraZeneca?
Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?