Što jedu vegani a što vegetarijanci?

Ova dva načina ishrane često se poistovećuju, a uprkos razlikama, osnova im je zajednička – na meniju nema mesa.

Postoji mnogo dokaza da jelovnik lišen te namirnice donosi veliku dobrobit organizmu, ali neki znanstvenici upozoravaju i na moguću štetu. Naš savjet je da se prije donošenja odluke o promjeni načina ishrane posavjetujete sa svojim nutricionistom, lječnikom i drugim stručnjacima i osobama od povjerenja.

Čime se hrane vegani?

Veganska ishrana zasniva se na žitaricama, mahunarkama, voću i povrću, dok su meso, riba, morski plodovi, med, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi potpuno isključeni iz menija. Oni, također, ne nose odjeću od krzna, vune, kostiju, kože, koralja, bisera niti bilo kojih drugih materijala životinjskog porijekla, a mnogi izbjegavaju i proizvode testirane na životinjama.

Prednosti i mane veganske prehrane

Zagovornici ovakve prehane tvrde da rizik po zdravlje ne postoji, a da su blagodati višestruke. I, zaista, dokazano je da vegani mnogo rjeđe obolijevaju od bolesti suvremenog svijeta, uključujući i raka, kardiovaskularna oboljenja i alergije.

Američka udruga dijetetičara potvrdilo je da ovakva ishrana zadovoljava osnovne nutritivne potrebe organizma. Biljna hrana obiluje vitaminima i mineralima, uključujući željezo i cink, o čijim se deficitima najčešće govori kada se kritizira veganski način ishrane.

Mahunarke, klice, sjemenke i jezgrasto voće veoma su bogati proteinima, dok soja i klice sadrže sve esencijalne aminokiseline. Osim toga, u organizmu vegana ima mnogo manje toksina, te je i apsorpcija hranljivih materija znatno bolja nego kod čovjeka koji se hrani na uobičajen način.

Jedino što nedostaje veganskoj ishrani je vitamin B12, kojeg ima najviše u namirnicama životinjskog porijekla. Međutim, ovaj vitamin sadrže i šitake gljive,  tempeh, alge, kombuha, koštice (marelica, jabuka, trešnja, bresaka, šljiva…), kiseli kupus…

U svakom slučaju, ukoliko ste se odlučili za vegansku ishranu, nije na odmet da s vremena na vrijeme provjeravate nivo ovog vitamina u krvi i, po potrebi, uzimate suplemente, da ne bi došlo do ozbiljnijih oboljenja kao što su neurološka oštećenja, polineuropatija, depresija, perniciozna anemija…

Vegetarijanski način ishrane

Vegetarijanstvo je manje rigorozan način ishrane i podrazumijeva konzumiranje namirnica biljnog porijekla (žitarice, mahunarke, voće i povrće) i eventualno životinjskog porijekla (mlijeko, mliječni proizvodi, jaja), ali ne i životinjskog mesa.

Prednosti i mane vegetarijanske prehrane

Postoji mnogo dokaza o pozitivnom djelovanju vegetarijanske ishrane na organizam, a među njima su i brojne studije koje pokazuju znatno smanjenje učestalosti većine oboljenja (uključujući i kardiovaskularna), mnogih vrsta raka, prehlade, dijabetesa, hipertenzije, kao i produženje životnog vijeka i manju stopu pretilosti.

Istraživanja su također pokazala da su zdraviji vegetarijanci koji konzumiraju isključivo hranu biljnog porijekla nego oni koji jedu jaja i mliječne proizvode.

Iako se smatra zdravim, ne možemo ne spomenuti da ovakav način ishrane može biti i te kako štetan ukoliko osoba nije umjerena u hrani i piću, a pritom koristi proizvode od bijelog brašna i šećera, industrijsku, konzerviranu i prženu hranu.

Dobro organizirana vegetarijanska ishrana može zadovoljiti sve nutritivne potrebe organizma, uključujući i potrebu za proteinima i željezom.

Šta je sa masnoćama?

Životinjske namirnice sadrže zasićene masnoće koje nisu neophodne ljudskom organizmu. Zdravih nutrijenata ove vrste, kao što su omega-3 i omega-6 masne kiseline, ima u morskoj ribi, ali to ne znači da ih nema i u biljnim namirnicama. Hladnocijeđena ulja, prethodno laneno, konopljino, bundevino, suncokretovo i sojino, obiluju korisnim masnoćama i neophodna su za očuvanje dobrog zdravlja. Dobre su i sjemenke lana i sezama (treba ih jesti mljevene), orasi, lješnjaki, bademi…