Stigla gadna zabrana iz Europe za hrvatski krumpir!

Osim profesionalnih proizvođača krumpira, u problemima su i mali proizvođači, takozvani hobisti, koji u svojim vrtovima uzgajaju krumpir za osobne potrebe. Svi su oni protiv klijanja gomolje krumpira tretirali bijelim prahom, koji se od listopada više neće moći nabaviti u poljoprivrednim ljekarnama.

Aktivna tvar klorprofam u većim dozama može izazvati pospanost i vrtoglavicu, iritaciju kožu, sluznice oka, a najopasnija je ako se izravno unese u organizam jer uzrokuje ozbiljna oštećenja.

Prekratak rok

I dok su potrošači krumpira odahnuli, proizvođači moraju prilagoditi svoje skladišne kapacitete novim tehnologijama bez klorprofama, koje od njih zahtijeva Europska unija. Zlatko Zagorec iz udruge “Zeljari” u Varaždinskoj županiji ističe kako je proizvođačima krumpira ostavljen prekratak rok za prilagodbu.

“Teško je, gotovo nemoguće za tri mjeseca napraviti nova skladišta. Naruku proizvođačima ne ide ni ova pandemija koronavirusa – kaže Zagorec, koji smatra da bi se primjena ove odluke EK o zabrani korištenja klorprofama u Hrvatskoj trebala odgoditi za godinu dana.

To bi, smatra on, bio optimalan rok da se domaći proizvođači krumpira prilagode novim uvjetima proizvodnje i skladištenja.
Sukladno provedbenoj uredbi EU komisije, države članice moraju oduzeti registracije sredstvima za zaštitu bilja koja sadrže klorprofam, regulator rasta za sprečavanje klijanja konzumnog krumpira tijekom skladištenja. Tako se sve zalihe sredstava za zaštitu bilja koja sadrže klorprofam moraju potrošiti i maknuti s tržišta država članica do 8. listopada 2020. godine.

Novonastalom situacijom hrvatski proizvođači merkantilnoga krumpira našli su se u vrlo nepovoljnoj situaciji, s obzirom da na tržištu Republike Hrvatske trenutačno ne postoji alternativa budući da je za zaštitu klijanja gomolja krumpira, sukladno novim sredstvima za zaštitu bilja i novim tehnologijama primjene, potrebno izgraditi nova, tehnički savršenija i bitno skuplja nepropusna skladišta.

Sve to, kao i nabava pripadajuće opreme, veliki je financijski izdatak koji proizvođači merkantilnoga krumpira ne mogu osigurati bez pomoći države, pojašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Nepovoljno vrijeme

Prihvatljivi korisnici su pravne i fizičke osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika, kao i proizvođačke organizacije. Intenzitet potpore iznosi do 50 posto prihvatljivih troškova projekta, uz mogućnost uvećanja za dodatnih 20 posto za ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici ili za ulaganja koja se odvijaju u planinskom području te području sa značajnim prirodnim ograničenjima.

“Udruženja poljoprivrednika mogu ‘povući’ čak 70 posto nepovratnih sredstava. Najveći iznos potpore je 500.000 eura, odnosno za zajedničke projekte 1.000.000 eura”, ističu u Ministarstvu poljoprivrede.

Međutim, stručni konzultant u poljoprivredi Miroslav Kuskunović nije optimističan kada je u pitanju ova potpora hrvatskim proizvođačima krumpira. Ističe da proizvođači moraju pripremiti projekte s kojima će aplicirati za ta novčana sredstva.
“Sve ovo skupa je došlo u nepovoljno vrijeme za poljoprivrednike, kojima je sada intenzivna sezona rada u polju i oni se jednostavno ne mogu baviti zahtjevnom papirologijom “– ističe Kuskunović, naglašavajući da proizvodnja krumpira u Hrvatskoj nazaduje te da domaću proizvodnju ubija uvoz.

“Proizvođači krumpira trebali bi investirati u proizvode dodatne vrijednosti, poput proizvodnje čipsa ili pomfrita, ali to se ne može u kratkom vremenu” – zaključuje Kuskunović.