Starije osobe u vrijeme pandemije COVID–19 – SOCIJALNO DISTANCIRANJE JE NAJTEŽI OBLIK PRILAGODBE

Često se i na različite načine bavimo temama položaja starijih osoba u društvu, kao i njihovih specifičnih potreba, o ovoj temi bilo je riječi i u našem posljednjem broju. Problemi kao što su niske mirovine, nedostupni domovi, neplaćeni radi obiteljskih njegovatelja i nasilje u obitelji predstavljaju stalne probleme osoba starije životne dobi. Nesporna je statistička činjenica da osobe starije životne dobi u Hrvatskoj žive kraće i sa znatno nižim standardom od svojih vršnjaka iz ostatka Europske unije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) prošle godine je čak 274.929 umirovljenika primalo mirovinu nižu od 2.000,00 kuna, podaci HZMO za rujan 2020. bilježe da prosječna starosna mirovina iznosi 2.554,11 kn. Nesporno je, stoga, da mirovine nisu dovoljne starijima za pokrivanje njihovih životnih potreba.

Već postojeći problemi starijih dodatno su otežani pandemijom COVID – 19 koja je ljude širom svijeta prinudila na suočavanje i sa brojnim ograničenjima i prilagodbama na znatno promijenjene životne prilike, neki govore o – „novom normalnom“. Prema mišljenju stručnjaka mentalnog zdravlja i nekim istraživanjima, od svih preporuka, socijalno distanciranje je jedna od ljudima najtežih prilagodbi. Naime, ograničenja kretanja i druženja, kao i ostale zaštitne mjere padaju svima teško i pogađaju građane svih životnih dobi, uključivo i starije osobe.

Naime, s jedne strane, starije osobe su nesporno rizična
skupina koja treba i zaslužuje posebno pažljivu zaštitu. U svrhu sprječavanja širenja virusa i zaštite osobito ranjivih skupina ljudi, u koje se ubrajaju starije osobe, izričito se preporuča smanjenje fizičke blizine i izbjegavanje posjeta starijim osobama u njihovim domovima, a zabranjene su posjete starijim osobama u domovima za starije i u bolnicama.

Međutim, s druge strane, socijalno distanciranje, može doprinijeti njihovom socijalnom isključivanju sve do njihove potpune socijalne izolacije, što također doprinosi teškoj ugrozi, u ovom slučaju njihovog mentalnog zdravlja.

O tome su vrlo indikativni rezultati provedenog istraživanja Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci predstavljeni povodom obilježavanja 1. listopada – Međunarodnog dana starijih osoba od strane prof. Sanja Smojver-Ažić. Rezultati istraživanja govore u uslugama koje stariji građani smatraju važnim u novonastalim okolnostima, primjerice: odlazak kod liječnika radi nastavka liječenja kroničnih bolesti, pomoć kod plaćanja računa i pomoć u kućanskim poslovima, izvođenje kućnih ljubimaca u vrijeme kada se ne bi smjelo ili ne bi moglo izlaziti van, usluge pratnje odlaska kod liječnika, kontaktiranje kod zakazivanja pregleda, pomoć kod dostave hrane. Prof. Smojver Ažić je posebno ukazala na prijedloge ispitanika koji se odnose na važnost komunikacije i međususjedskog pomaganja.