REUMATSKE BOLESTI – Izazivaju bol i otežavaju kretanje

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

U starijoj životnoj dobi pod pojmom reuma uglavnom se misli na artroze, degenerativne reumatske bolesti kod kojih dolazi do propadanja hrskavice.

Skupinu reumatskih bolesti čini preko stotinu različitih upalnih i neupalnih, tj. degenerativnih bolesti zglobova i kralježnice.

Upalne reumatske bolesti čine razni artritisi i upalne bolesti (reumatoidni artritis, psorijatički artritis, spondiloartritisi, giht…), dok skupini degenerativnih bolesti pripadaju artroze pojedinih zglobova (obično koljena, kukova, šaka, stopala te vratnog i slabinskog dijela kralježnice).

Artroza (osteoartroza ili osteoartritis) je najčešća kronična progresivna bolest cijelog zgloba, a uzrokuje ju oštećenje i gubitak zglobne hrskavice, praćen boli koja se pogoršava kretanjem i može dovesti do oticanja i potpune zakočenosti zgloba. Degenerativne reumatske bolesti znatno su češće od upalnih.

Prvi simptomi se javljaju već nakon 40. godine života, a učestalost raste s dobi. Samo od artroze kuka i koljena u svijetu boluje preko 300 milijuna ljudi.

Rizici i simptomi

Pojavi artroze pogoduju: genetika, prirođeni deformiteti zglobova, ozljede, nepravilno držanje, zanimanja i sportovi koji opterećuju pojedine zglobove (dugo sjedenje, nošenje tereta, nogomet, skijanje, tenis), starija životna dob, pretilost, neke bolesti (hormonalne, metaboličke, upalne) te stres. Simptomi se razvijaju polako i pogoršavaju se protokom vremena.

Rani znaci reumatskih bolesti mogu biti zakočenost zgloba ujutro ili nakon dužeg mirovanja, bol pri kretanju zahvaćenog zgloba, bol u koljenu prilikom penjanja, šepanje, “škripanje”, pojava otekline, deformacija, nestabilnost, sve manja pokretljivost,…

Dijagnoza i liječenje

Iznimno je važno da se dijagnoza postavi što ranije, kako bi se umanjila bol, usporilo napredovanje bolesti te sačuvala pokretljivost zglobova i kvaliteta života.

„Ovisno o dijagnozi, kod svake reumatske bolesti određuje se odgovarajuća i pacijentu prilagođena terapija: lijekovi protiv bolova i upala te za snaženje imuniteta i fizikalno liječenje (medicinska gimnastika, terapije strujom, toplinom,…)“, kaže dr.sc. Pavao Vlahek, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije.

„Primijene li se pravodobno, mogu spriječiti ili zaustaviti oštećenja zglobova.

U starijoj životnoj dobi pod pojmom reuma uglavnom se misli na artroze, degenerativne reumatske bolesti kod kojih dolazi do propadanja hrskavice.

 

dr. sc. Pavao Vlahek, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije

 

Cilj fizikalne terapije je ublažavanja boli te održanje, odnosno povećanje pokretljivosti zglobova. Najvažniji dio fizikalnog liječenja je gimnastika tj. liječenje pokretom. Pokret je nužan za obnovu hrskavice.

Terapijska gimnastika se prilagođava svakom pacijentu, a uključuje vježbe snage, istezanja, opuštanja i koordinacije. Vježbati se može u dvorani ili bazenu, individualno ili grupno, a iznimno je važno ustrajno vježbanje kod kuće prema uputama liječnika, odnosno fizioterapeuta.

Mjere samopomoći i prevencija

Ublažavanju boli kod reumatskih tegoba pomažu i razne mjere samopomoći“, nastavlja dr. Vlahek. „Kada je riječ o bolnim i teško pokretljivim zglobovima i mišićima posebno se preporučuje topli terapijski postupak, pogotovo kombinacija toplih obloga i masaže koja će poboljšati cirkulaciju na tom području, a time i opskrbljenost stanica kisikom i hranjivim tvarima. Na tržištu su dostupni različiti pripravci za masiranje bolnih zglobova koji razvijaju osjećaj topline i šire krvne žile.

Nesteroidni lokalni antireumatici u obliku krema, gelova, masti i sprejeva također ublažavaju upale, oticanje i bolove. Pritom je važno pridržavati se uputa liječnika i ljekarnika, jer se nesteroidni lokalni antireumatici ne bi trebali koristiti dulje razdoblje, pogotovo ne na većoj površini tijela.

Kretanje je bitan dio terapije reumatskih bolesti, naročito plivanje i gimnastika u vodi, jer poboljšavaju cirkulaciju, ublažavaju bol i toniraju mišiće.

Prevencija podrazumijeva usvajanje zdravih životnih navika: regulirajte tjelesnu težinu (pretilost opterećuje zglobove i pogoršava simptome), izbjegavajte dugotrajno sjedenje i stajanje, ali i svaku žešću fizičku aktivnost. Promislite o sportovima kao što su tai chi ili joga, a na radnome mjestu pazite na ergonomiju i pravilno držanje, krećite se što više i pridržavajte se savjeta fizioterapeuta“, naglašava dr. Vlahek.

Kod reumatske boli kuka preporučuje se sjediti na povišenom, a ako se radi o koljenom zglobu, valja sjediti s opruženim nogama i izbjegavati stepenice, uzbrdice, nizbrdice, čučanje i klečanje.

Hodanje sa štapovima smanjit će opterećenje zglobova nogu, vožnja bicikla s maksimalno podignutim sjedalom osnažit će mišiće oko zglobova koljena, a koristit će i “vožnja bicikla” u ležećem položaju. Udobna anatomska obuća, kvalitetan madrac i dovoljno odmora olakšat će reumatske tegobe, a u liječenju boli i poboljšanju cirkulacije može pomoći i terapija akupunkturom.

Prehrana

Od neizmjerne važnosti je i prehrana, bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, mesom peradi i ribe, maslinovim uljem, vitaminima, mineralima, antioksidansima te prirodnim analgeticima (đumbir, kurkuma, čili papričice i češnjak) uz smanjen unos konzervirane hrane, alkohola, soli, slatkiša i gaziranih pića.(Hul)

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave
napovoljnija invalidska kolica

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?