Proglašavanje siromašnih umirovljenika bogatima, prema HNB-u

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Možda umirovljenike Lijepe naše nitko ne shvaća ozbiljno i njihovu jad i bijedu se uvijek pokušava proglasiti kukanjem i jadikovanjem, zbog statistika koje je iznosi HNB. Posljednji podaci koje je iznjedrila Hrvastka narodna banka svaki stanovnik ove zemlje teži oko 107 000 kuna, po bruto imovini kućanstva. Ti podaci rađeni su krajem pretprošle godine, a sveukupna bruto imovina građana jest 438 milijardi kuna. Kada se izuzmu obaveze od 127, 5 milijardi kuna, neto financijska imovina iznosi oko 310, 5 milijardi kuna. A još kad se tome doda da je u 2017 godini ta neto imovina porasla za 12, 96 milijardi kuna, tko bogatiji od Hrvata.

Svi ti statistički podaci lijepo izgledaju na papiru, no realnost je sasvim drugačija priča. Onaj tko ima novaca ima, a onaj koji nema zaista nema, što god statističke brojke pokazivale. Statistički gledano i jedni i drugi po HNB-u spadaju u imućne građane, sa čak pozamašnom financijskom imovinom. U nju se uračunava i štednja i depoziti, pa dionice, osiguranja, invensticijski i mirovinski fondovi, pa prema tim podacima svi izgledaju kao bogataši koji samo kukaju, jer im je malko dosadno.

Krajem 2017. godine standardizirane garancije, osiguranja i mirovine su za građane porasle za 9, 9 milijardi kuna, dok su godinu prije iznosile oko 113 milijardi kuna. Od te svote zapravo 92 milijarde kuna otpada na štednje drugog stupa. I ta je štednja zapravo i odgovorna za taj financijski skok koji se dogodio 2017. godine. No ti doprinosi ne pridonose ukupnoj financijskoj imovini, jer su pripisani na svakog osiguranika posebno.

Krešimir Sever koji je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata napominje – „Jasno je da većina naših građana nema značajnu financijsku imovinu. Dapače, imaju financijske rupe, svaki mjesec jedva krpaju kraj s krajem. Dio ljudi živi izuzetno dobro, vrlo često na račun ovih drugih i kod njih se može govoriti da imaju značajnu imovinu.“

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke slaže se da su za ukupan porast zaslužna davanja u drugi stup, te naglašava kako je u vremenima niskih prinosa depozita, te uplate zapravo najvažnije u financijskoj imovini građana, te napominje da se dio te imovine zapravo preselio u nekretnine.

„Financijska odgovornost i pismenost u Hrvatskoj je na relativno skromnoj razini i štednju za starije životno doba i dalje većina građana percipira kao obvezu države. Kad bi se izmakao drugi stup, onda bi situacija bila drukčija.

Depoziti u bankama su važni i snažni u financijskoj imovini unatoč činjenici da su kamatne stope na rekordno niskim razinama zbog ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke. Činjenica je da se u posljednje vrijeme dio imovine zbog niskih prinosa i poreznog sustava preselio u nekretninski sektor što je dovelo do rasta u tom sektoru „-govori Šantić.

Na kraju je taj drugi mirovinski stup najviše statistički povećao financijsko stanje i bogatstvo građana. Sve se to gomila u tablicama u brojkama, no to su ona neatraktivna obilježja koja mnogi umirovljenici na rubu siromaštva zapravo neće ni osjetiti, niti će imati zapravi ikakve veze sa njima i njihovim mirovinama. Jer sva ta ulaganja u drugi mirovinski stup, nema nikakve veze sve dok osiguranik ne ode u mirovinu, a kako stvari stoje i nakon mirovinske reforme pitanje koliko će uopće mirovine koju su zarađivali čitav život vidjeti umirovljenici.

 

Vijesti

Besplatni informativni izračun mirovina

Zašto su stariji opasnost u prometu

Starački dom kao najteža odluka za djecu

Dirljive priče iz staračkih domova

Za koga ćete glasati na lokalnim izborima u Gradu Zagrebu?

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?