Pretjerana briga povećava rizik od bolesti srca, moždanog i dijabetesa

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

SREDOVJEČNA populacija koja se pretjerano brine ima povećan rizik od srčanih oboljenja, moždanog udara i dijabetesa tipa 2, pokazalo je istraživanje.

Studija objavljena u časopisu Američke udruge za srce pokazala je da je povećana razina tjeskobe i zabrinutosti kod muškaraca povezana s biološkim procesima koji loše utječu na srce i zdravlje općenito.

Stručnjaci su analizirali podatke o 1561 muškom ispitaniku. Oni su sudjelovali u istraživanju o normativnom starenju kojim se od 1961. godine prati starenje muškaraca u SAD-u. Uzorak je većinski uključivao bijelce koji su 1975. u prosjeku bili stari 53 godine.

Muškarci su na početku istraživanja prošli procjenu neuroticizma i zabrinutosti te je utvrđeno da nisu imali srčane bolesti niti karcinom. 

Dugotrajno istraživanje

Njihovo se zdravstveno stanje kontroliralo fizičkim pregledima i krvnim pretragama svakih tri do pet godina pa do smrti, ili dok nisu odustali od istraživanja.

U istraživanju je mjereno sedam rizičnih faktora za razvoj kardiometaboličkih bolesti: sistolički (gornji) tlak, dijastolički (donji) tlak, ukupni kolesterol, trigliceridi (masti u krvi), pretilost (određena indeksom tjelesne mase), razina šećera u krvi (natašte) te brzina sedimentacije eritrocita (SE) koja ukazuje na upalu.prenosi

Svaki je ispitanik dobio procjenu rizičnosti od oboljenja ovisno o tome koliko je kardiometaboličkih rizičnih faktora imao te koliko su bili ozbiljni.

“Iako je istraživanje provedeno većinom samo na bijelim muškarcima, otkrili smo da je povećana razina tjeskobe i brige u muškaraca povezana s biološkim procesima koji mogu povećati mogućnost obolijevanja od srčanih bolesti i drugih metaboličkih stanja te da je ta povezanost prisutna i puno ranije u životu nego što se pretpostavljalo, tijekom djetinjstva i adolescencije”, kazala je dr. Lewina Lee, vodeća autorica istraživanja i izvanredna profesorica psihijatrije na bostonskom Medicinskom sveučilištu.

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

RAK DEBELOG CRIJEVA

Broj novooboljelih od karcinoma debelog crijeva u RH u odnosu na ukupni broj novodijagnosticiranih

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?