Muke oko oporuke
Pitanje: Otac koji je još živ, oporučno mi je ostavio svu svoju imovinu. Oporuka je pisana na stroju, a otac je pred svjedocima, iako nisu oba istodobno bila prisutna, izjavio da je to njegova oporuka te da predstavlja izjavu njegove posljednje volje. Svjedoci su bili moji bratići, odnosno stričeva djeca. Primjerak oporuke mi je otac osobno uručio s napomenom da je čuvam do njegove smrti i da je koristim u ostavinskom postupku. U međuvremenu sam počeo sumnjati u valjanost oporuke vezano uz svjedoke, pa vas molim da mi kažete svoje mišljenje o pravnoj valjanosti te oporuke. Otac mi je još uvijek živ, pa bi mogao ispraviti eventualne greške u oporuci, ako je potrebno. (D.V., Osijek)
Odgovor: Dobro ste učinili što ste posumnjali u pravnu valjanost oporuke. U pitanju je pisana oporuka pred svjedocima. Kod te vrste oporuke, oba svjedoka moraju biti istodobno prisutna izjavi da je to njegova oporuka te je pred njime potpisati. Što se tiče svjedoka, trebaju biti naznačeni brojevi osobnih iskaznica i OIB. Svjedoci oporuke mogu biti samo punoljetne, poslovno sposobne osobe. Svjedoci ne mogu biti oporučiteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci, njegovi preci i posvojitelji, njegovi srodnici u pobočnoj lozi, zaključno do četvrtog stupnja, bračni drugovi svih tih osoba, ni oporučiteljev bračni drug. S obzirom na to da vam je otac još živ, savjetujemo vam da on sačini novu oporuku istog sadržaja, ali i da vodi računa o tome da oba svjedoka budu istovremeno nazočna kada oporuku prizna kao svoju i kad je pred njima potpiše. Također, treba paziti da svjedoci budu punoljetni i poslovno sposobno te da ne spadaju u krug onih koji ne mogu biti svjedoci. Vaši bratići u ovome slučaju ne mogu biti svjedoci. Oporuku može napisati i sam vlastoručno te i tako potpisati, ili odnijeti oporuku i ovjeriti svoj potpis kod javnog bilježnika.
Uvjetovano darovanje
Pitanje: Supruga i ja namjeravamo sinu darovati naš stan u blizini centra Zagreba. Stan je renoviran, a ukupna mu je površina oko 100 kvadratnih metara. Sin je oženjen i ima dvoje djece, pa bi darovanjem toga stana trajno riješili njegovo stambeno pitanje. S druge strane, supruga i ja razmišljamo kako se zaštititi ako nam sin umre, a snaha bude inzistirala da joj darovani stan predamo u vlasništvo. Je li dovoljna zaštita da u darovni ugovor stavimo odredbu o pravu na doživotno stanovanje ili, kako smo načuli, o pravu na doživotno plodouživanje? U čemu je razlika? (Z.B., Zagreb)
Odgovor: Ako ste se odlučili darovati sinu stan, preporučamo da u darovni ugovor stavite odredbu o doživotnom plodouživanju u korist Vas i Vaše supruge. Time imate pravo doživotnog plodouživanja s pravom da po potrebi iznajmite dio ili čitav stan. Nemate pravo prenamijeniti stan u poslovni prostor, niti ga prodati ili uništiti. Pravo uporabe ili pravo stanovanja omogućuje vam stanovanje u darovanom stanu, ali nemate pravo stan ili njegov dio iznajmiti. Iz navedenog proizlazi da vam je povoljnije, kada stan već da- rujete, u ugovor o darovanju ugraditi odredbu o pravu na doživotno plodouživanje stana, uz napomenu da u slučaju smrti vas ili vaše supruge, doživotno pravo plodouživanja pripada u istom obujmu preživjelom supružniku.
Rad uz invalidsku mirovinu
Pitanje: U invalidskoj sam mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad i ona je vrlo niska. Mogu li izgubiti pravo na mirovinu, ako se zaposlim kako bi poboljšao svoju financijsku situaciju? (I.P., Labin)
Odgovor: Kod zaposlenja ili obavljanja djelatnosti, korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ne obustavlja se isplata mirovine, ali mu se za vrijeme zaposlenja ta invalidska mirovina (koja je priznata zbog smanjene radne sposobnosti) ponovno određuje u novoj visini (50 posto od invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad), pripadajućoj za zaposlene korisnike te mirovine. Znači, ako se korisnik invalidske mirovine ostvarene zbog profesionalne nesposobnosti za rad zaposli ili ostane u radnom odnosu, činjenica zaposlenja djeluje samo na visinu mirovine, ali se ne obustavlja isplata mirovine.
Mirovina na tuđi račun
Pitanje: Zbog lošeg zdravstvenog stanja sam oslijepio i nisam u mogućnosti služiti se većinom pomagala, pa tako niti bankovnim karticama i bankomatima. U mirovini sam, ali nisam mogao voditi obveze prema banci, pa sam zatvorio račun. Zanima me, može li se mirovina isplaćivati na tekući račun opunomoćenika, ako korisnik mirovine to traži? (L.S., Varaždin)
Odgovor: Mirovina se ne može isplaćivati na tekući račun opunomoćenika, već samo korisnika, bez obzira na zahtjev stranke. Međutim, kod banke korisnik mirovine može ovlastiti opunomoćenika da u njegovo ime prima mirovinu, a ugovornim odnosnom između poslovnih banaka i HZMO-a uređeno je doznačivanje mirovine na račun korisnika, te se i eventualne nepripadne isplate i povrat uvijek potražuju u skladu s time od banke tog korisnika. Kada korisnik dostavi tekući račun, u banci može dati punomoć za podizanje mirovine opunomoćeniku. No, budite oprezni, jer katkad novac od mirovine završi i u džepu opunomoćenika.
