Povezanost Alzheimerove bolesti i dijabetesa

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Već ranije je otkriveno da oboljeli od dijabetesa imaju povišen rizik za razvoj Alzheimerove bolesti, no sada su znanstvenici otkrili da su i osobe koje nemaju dijabetes, ali jedu puno šećera, izložene povišenom riziku za tu bolest. Prema rezultatima novog istraživanja provedenog na Sveučilištu u Bathu, osobe koje jedu hranu sa velikim količinama šećera mogle bi imati povišen rizik za razvoj Alzheimerove bolesti. To je prvi put da su znanstvenici otkrili vezu između razine šećera u krvi i degenerativnog neurološkog stanja.

Djelovanje viška inzulina u mozgu očituje se kao ometanje djelovanja ključnog enzima zaduženog za raspadanje amiloidnih plakova. Taloženje ovih plakova uzrokuje kognitivna oštećenja i može označiti početak Alzheimerove bolesti. Ovo istraživanje bi moglo objasniti zbog čega će čak tri četvrtine oboljelih od dijabetesa tipa 2 razviti i Alzheimerovu bolest. Oboljeli od dijabetesa tipa 2 stoga bi morali biti svjesni da neregulirani dijabetes, uz sve poznate moguće komplikacije, može značiti i tiho propadanje kognitivnih funkcija te mogući početak Alzheimerove bolesti.

Ukoliko imate dijabetes tipa 2, sigurno znate da se bolest može staviti pod kontrolu ako se pridržavate terapije i živite zdravim načinom života. Najbitnija je prehrana. Zdrava, uravnotežena prehrana mediteranskog tipa te redovito kretanje i tjelovježba blagotvorno će utjecati na razinu šećera u krvi. Ista prehrana pokazala je i značajan utjecaj na kognitivne promjene kod demencije. Uz B vitamin, potrebno se usmjeriti na zeleno lisnato povrće, korjenasto i ostalo povrće, orašaste plodove (bademi, lješnjaci, orasi..), bobičasto voće, grahorice (mahunarke), cjelovite žitarice, riba, perad, maslinovo ulje i slično.

Endokrinolog će utvrditi koja je razina glukoze u krvi optimalna za pojedinu osobu, s obzirom na dob bolesnika i ostale faktore, tako se ta se razina tada treba nastojati održati terapijom, prikladnom dijetom te kretanjem, odnosno tjelovježbom. Ne smije se zaboraviti niti utjecaj svakodnevnog stresa na opće zdravlje – svatko za sebe mora pronaći način opuštanja.

Ova progresivna bolest, koja poprima razmjere epidemije, znatno narušava kvalitetu života, slabi pamćenje i moždane funkcije te oboljelu osobu čini potpuno ovisnom o tuđoj pomoći. U Americi je Alzheimerova bolest treći uzrok smrti (nakon srčanih oboljenja i raka), a procjenjuje se da će se do 2050. broj oboljelih utrostručiti.

Davorka Ožura

Za koga ćete glasati na lokalnim izborima u Gradu Zagrebu?
Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?