Povećalo: Ovrha – tihi ubojica i mladih i starih

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

 

Blokiranih je 327.616 osoba, koje zajedno imaju 37 milijardi kuna neplaćenog duga. Za usporedbu, cijelo gospodarstvo duguje 22 milijarde kuna!

Sve više Hrvata nalazi se u blokadi i „grcaju“ u dugovima. U proteklih pet godina, FINA je primila čak 4,44 mili­juna naloga za ovrhe računa građana s ko­jih je naplaćeno 30 milijardi kuna. Blokira­nih je 327.616 osoba, koje zajedno imaju 37 milijardi kuna neplaćenog duga. Za us­poredbu, cijelo gospodarstvo duguje 22 mi­lijarde kuna! Ovršni zakon koji im „visi nad glavom“ još čeka ocjenu ustavnosti, a si­tuaciju dodatno otežava činjenica da se čak 10 ustavnih sudaca tek treba izabra­ti.      Promjene u zakonu, kojima se blokirani nadaju, tek se razmatraju. Ova izvanredna i apsurdna situacija u kojoj su se našli i brojni umirovljenici, zahtjeva hitne mjere. No, novu Vladu kao da to ne zabrinjava previše, kao niti našu Predsjednicu.

Brojne civilne udruge kao što su Blokira­ni, udruge potrošača, ali i Sindikat umirovlje­nika Hrvatske (SUH) već godinama upozo­ravaju na problem blokiranih građana, koji­ma ovrhe dolaze bez prethodnog upozore­nja, a često su i netransparentne. Ovršeni su mahom siromasi kojima se otima socijal­na uključenost i pravo na komunikaciju, kao temeljna ljudska prava, jer najviše ovrha je zbog telefona, mobitela, televizije i radija.

Bogate se odvjetnici i država

Napokon, svijetlo na kraju tunela za sve blokirane moglo bi se nazrijeti ove godine, nakon što je ipak došlo do nekoliko pozitiv­nih promjena. Uz zakon o osobnom stečaju i mogućnost izvansudske nagodbe kod FI- NA-e, koja je posrednik između dužnika i vjerovnika, krenulo se i u izmjene Ovršnog zakona, ali prema tvrdnjama udruga koje se bore za prava blokiranih, radi se samo o kozmetičkim promjenama koje neće pomo­ći građanima da otplate dug i izvuku se iz nemoguće situacije.

”U četiri godine FINA je provela sedam milijuna ovrha. Znamo li da na sto kuna du­ga dolazi čak 700 kuna troška ovrhe, jasno se vidi da je kreatorima Ovršnog zakona cilj bio bogaćenje interesnih skupina na muci blokiranih građana. Zašto ni nova vlast niš­ta ne čini na rješavanju problema 325.000 blokiranih, iako su prije izbora obećali da će promijeniti zakon? Tko njih drži u šaci? To bi trebalo ispitati”, naglasio je Mario Strinavić, tajnik udruge Blokirani.

On je na HTV-u nedavno otkrio šokantan podatak da od ukupno 37 milijardi kuna duga 325.000 blokiranih osoba, ‘samo’ 8 milijardi otpada na njihov dug, a sve ostalo – dakle 29 milijardi kuna – odnosi se na dug koji su blokiranima nabili odvjetnički uredi, javni bilježnici, FINA, odnosno država ubi- rući PDV na dugovima najpotrebitijih.

50.890 umirovljenika ovršeno

Među blokiranima nalaze se i brojni um­irovljenici, koji su ionako u teškom materijal­nom položaju jer su im mirovine ispod 2.200 kuna. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za siječanj 2015. godine čak 50.890 umirovljenika je pod ovr­hom, a ukupna svota ovrha iznosila je 50.735.510 kuna. Ovrhe obračunate od mi­rovinskih primanja dijele se na dvije katego­rije – ovrhe veće od 1/3 mirovinskog prima­nja imalo je 8.660 umirovljenika i ukupna svota ovrha iznosila je 17.587.614 kuna, dok je ovrhe manje od 1/3 mirovinskih pri­manja imalo 42.230 umirovljenika čiji uku­pan iznos ovrhe iznosi 33.147.895 kuna.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ovrhu nad mirovinama provodi na temelju sudskih ili javnobilježničkih rješenja.      Ovršni zakon kaže kako se ne može vršiti ovrha na cjelokupni iznos mirovine, nego samo na njezin zakonski dio. Prije izmjene ovog za­kona postojali su slučajevi gdje se na teme­lju izjave umirovljenika plijenila cijela mirovi­na. Ako je mirovina manja od prosječne pla­će, na ovrhu odlazi jedna trećina mirovine.

Banke ignoriraju HZMO

SUH se nakon trogodišnje borbe u 2015. godini izborio kod Upravnog vijeća HZMO-a za obavještavanje korisnika o ovrhama iz mirovinskih primanja, no to vrijedi samo za one koji su „informatički pismeni“, a takvih je jedva osam posto u toj dobnoj skupini. Istina, HZMO je od 26 poslovnih banaka zatražio da u mjesečnu obavijest o mirovini počnu uključivati detalji o ovrhama koje provode, no to je prihvatilo 11 manjih banaka, a od devet većih banaka pet će započeti s tom praksom u drugom kvartalu ove godine, a četiri nakon lipnja 2016. Ba­rem tako obećavaju.

Međutim, preostalih šest većih poslov­nih banaka, među kojima su Privredna banka i Zagrebačka banka, nisu postupile po zahtjevu Zavoda niti dostavile obavijest o tome kada će započeti s obavještava­njem (a tu je, primjerice, čak i državna Hr­vatska poštanska banka).

Ustege iz mirovina u ožujku 2013. godine imalo je 25 posto umirovljenika, a godinu dana kasnije – 27 posto umirovljenika, a 20.000 je onih kojima se oduzima više od trećine do cije­le njihove mirovine. U istom je razdoblju broj umirovljenika s ovrhama narastao za šest pos­to. No, iza brojki postoje i tužne životne priče.

Starica nije imala telefon

Jedna od njih koja govori u kakvoj se ap­surdnoj situaciji nalaze brojni građani, od kojih su neki i nepravedno ovršeni, stigla je iz po­plavom pogođene Gunje. Riječ je o siromaš­noj umirovljenici, kojoj je kuća poplavljena.

„Kata je starija žena i jako teško piše, pa vam se obraćam u njeno ime. Pozna­jem je već godinama i znam da je žena poštena i veoma siromašna. Kaže da nika­da nikome nije dužna. Ona nema ni kućni telefon, a nema ni mobitela.    Problem je nastao kada je gospođa Kata dobila ovu priloženu ovrhu. Nakon poplave 2014. go­dine Kata je odjavila fiksni telefon, jer je znala da se neće dugo vratiti kući (vratila se tek prije dva mjeseca, gotovo dvije go­dine nakon poplave). T-com ju je teretio za neplaćene račune za fiksni telefon za šest mjeseci u 2015. godini (od travnja do stu­denog). Ona tada nije bila kod kuće, a nije ni mogla imati fiksni telefon jer joj kuća ni­je bila obnovljena nakon poplave. Gos­pođa Kata je rekla da nije dobivala nikakve opomene, dok joj nije došlo ovo rješenje o ovrsi“- stoji u pismu koji je primila udruga Blokirani od Katinog prijatelja i susjeda, koji joj je pokušavao pomoći.

U nastavku pisma stoji kako je najgore što je T-com prodao svoja “navodna” po­traživanja firmi “EOS MATRIX” d.o.o iz Za­greba, a onda su oni angažirali odvjetnički ured “Gajski”, koji je zatim angažirao jav­nog bilježnika “MIRODAR KOVAČ” i onda je svaki od njih obavljao svoje poslove (bez znanja i odobrenja gospođe Kate), pa su se njihovi troškovi popeli na približno kuna, u koje nije uračunata glavnica duga“ požalio se Katin susjed i dodao ka­ko je tražio od svih da se otpiše dugovanje, a oni su prebacivali lopticu od jednih do drugih. U firmi EOS MATRIX su mu rekli da se oni neće odreći svoji potraživanja i da će čekati tko zna koliko dugo dok se ne naplate.

Zašto nisu slali opomene

Ovdje se postavljaju brojna pitanje: Je li T-com imao pravo prodati svoja “navodna” potraživanja? Kako su mogli teretiti gos­pođu Katu za fiksni telefon kada nije ni živ­jela u svojoj kući i kuća nije bila u funkciji stanovanja? Ako nisu obavljane usluge, ka­ko je uopće moglo doći do ovolikog duga?

Kata sada živi u svojoj obnovljenoj kući, ima malu mirovinu i već više od 15 godina uzdržava svog maloljetnog unuka. Stalno plače i kuka, jer nemaju ni za kruh, pa mo­ra ići od jednog do drugog susjeda moliti da im daju hranu. Već su joj dva mjeseca uzeli cijelu malu mirovinu, a navodno čak i dječji doplatak, jer je T-com već zasjeo na njene račune zbog mobilnog telefona.

„Rekla je da su joj agenti T-coma dali mobitel za 1 kunu samo da nešto potpiše. Kako je Kata stara i polupismena, vjerojat­no su joj dali na brzinu da potpiše ugovor i prevarili je. Kaže da nije ni koristila mobi­tel. Navodno je T-comu dužna 7.000 kuna za mobitel. Žena je toliko izbezumljena ci­jelom tom situacijom i ovrhama da stalno plače i nije u stanju normalno razgovarati.

Kralj ovrha kontrolira medije

Dok ljudi kao umirovljenica Kata samo siromaše, poznato je da je odvjetnički ured Marijana Hanžekovića (poznatog kao kralja ovrha) zaradio silne milijune nabijaju­ći goleme troškove na dugove građana za HRT pretplatu. U novinarskim krugovima poznati su, i bliski odnosi vrha vladajuće stranke s ‘kraljem ovrha’ i medijskim mogu- lom Hanžekovićem, koji svoje novine (prije svega Slobodnu Dalmaciju, ali i Jutarnji te Globus) nastoji usmjeriti, koliko je to god moguće, u pravcu koji odgovara sadašnjoj većinskoj vlasti, te bi i tu mogao ležati odgo­vor na pitanje koje je postavio Strinavić: Tko drži u šaci novu vlast? Bogatuni odlučuju. Kuću vam mogu oduzeti i zbog kune duga.

Oni su ti koji su ishodili da se Janji Tomas iz Imotskog ovrši doplatak za njegu i pomoć za šestogodišnje invalidno dijete, oni su ti koji su otjerali na tisuće ljudi ih nji­hovih nekretnina, a nerijetko iz jedinog do­ma. Oni su ti koji blokiraju izmjene zakona.

A Hrvatska je još daleko od Europe u kojoj nitko ne završi na ulici već u nužnom smještaju u nekom od hotela ili socijalnih stanova i socijalnu pomoć. U Italiji im neće ovršiti jedinu nekretninu, a mogu im oduze­ti tek jednu petinu plaće. U Hrvatskoj su za­koni krojeni za bogate, koji na ovršenima zarađuju, a njihove nekretnine kupuju na dražbama u bescijenje.

Piše: Maja Šubarić Mahmuljin

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

CROATIA FIRST!!

Pažljivo slušajući što su sve naši političari pričali i još uvijek pričaju nakon nastupa

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?