Obiteljska mirovina u Hrvatskoj ima 220.000 korisnika od kojih su 93 posto žene koje u prosjeku imaju prihode ispod prosječna mirovine kao i ispod linije siromaštva sa iznosom od 2.053 kune. Obiteljska mirovina funkcionira po principu odricanja vlastite mirovine u korist 70 posto mirovine naslijeđene od bračnog druga. Tako u slučaju smrti jednog supružnika, kada se životni troškovi neznatno smanjuju, država uzima 130 posto mirovina koje su supružnici dijelili u životnim troškovima.
Na primjeru Njemačke, udovica zadržava puni iznos svoje mirovine te ima pravo na čak 60 posto suprugove mirovine. Na primjeru susjedne Slovenijem, udovice uz zadržavanje svoje mirovine imaju pravo i na 15 posto suprugove.
Najveći problem u Hrvatskoj po pitanju obiteljske mirovine je taj da u slučaju smrti jednog od supružnika, udovac ili udovica najčešće padaju u siromaštvo, a ukoliko ne posjeduju vlastitu nekretninu ili obitelj koja bi se mogla za njih brinuti, mogu ostati i bez krova nad glavom. S obzirom na iznos prosječne hrvatske mirovine jasno je vrlo teško živjeti bračnom paru sa punim iznosom njihovih mirovina, a posebice samo jednome od njih sa 70 posto dotadašnjih primanja na iste troškove.
Željko Šemper, član Hrvatske stranke umirovljenika kao i Nacionalnog vijeća, poručio je kako je u tijeku formiranje radne skupine stručnjaka, u sklopu Nacionalnog vijeća, koji bi bili zaduženi za donošenje zakonskih prijedloga koji bi riješili ovaj problem uvođenjem novog modela obiteljske mirovine.
Inicijator za rješavanje ove problemtike jes SUH, ali se ovo problematikom bavi i HSU koja je započela proces ujedinjavanja svih umirovljeničkih stranaka s ciljem jačeg političkog angažmana kako bi se riješili krucijalni problemi hrvatskog mirovinskog sustava.
