Grad Zagreb zaprimio je prijedlog zastupnika GLAS-a i HSU-a za povećanje cenzusa kojim se ostvaruje pravo na novčanu pomoć umirovljenicima.
Isti problem koji se posljednjih godina pojavljuje sa cenzusom za dopunsko zdravstveno osiguranje, pojavljuje se i oko cenzusa za novčanu pomoć Grada Zagreba, a taj je kako je minimalan, mogli bismo reći simboličan, rast mirovina radi usklađivanja s plaćama i troškovima života „izbacio“ više od četiri tisuće umirovljenika iz sustava primanja novčane pomoći Grada Zagreba.
Problem se, čini se, vrti u krug, a razlog je prenisko postavljanje cenzusa, kako za novčanu pomoć tako i za dopunsko zdravstveno osigurnje. Prilikom toga se umirovljenici moraju bojati usklađivanja mirovina koje se podižu za gotovo neprimjetne iznose, najčešće tek za nekoliko desetaka kuna, a istovremeno imaju velik negativan učinak – gubitak prava na novčanu pomoć ili na besplatno zdravstveno osiguranje.
Gradski zastupnik Stanko Kordić obratio se javnosti na prošlotjednoj konferenciji za novinare, gdje je iznio podatak kako je 2014. godine bilo 12.800 korisnika novčane pomoći dok ih je sada tek 8.000.
Uvjeti za ostvarivanje prava na novčanu pomoć imaju umirovljenici koji na području grada Zagreba žive barem pet neprekidnih godina a pritom im mirovina ne prelazi mjesečni iznos od 1.500 kuna.
Ukoliko zadovoljavate ta dva osnovna uvjeta, imate pravo na novčanu pomoć koja dolazi u tri kategorije, odnosno iznosa. Umirovljenici čija mjesečna mirovina iznosi od 1.200 do 1.500 kuna tako primaju najmanji iznos novčane pomoći a koji je 200 kuna mjesečno. Za umirovljenike s mirovinom između 900 i 1.200 kuna predviđeno je 300 kuna mjesečno, a dok umirovljenici s najmanjom mirovinom, čiji je iznos do 900 kuna mjesečno, imaju pravo ostvariti 400 kuna mjesečne novčane pomoći.
Prijedlog koji donose zastupnici GLAS-a i HSU-a nosi malene promjene u iznosu – povećanje od tek 100 kuna. Samim time bi se cenzus podigao sa 1.500 kuna na 1.600, a promjena bi pratila i povećanje sa 1.200 na 1.300 kuna za drugu skupinu te s 900 na 1.000 kuna za skupinu umirovljenika s najmanjim primanjima. Iako promjena cenzusa za 100 kuna nije velika, time bi se u sustav novčane pomoći Grada Zagreba vratilo čak 4.000 umirovljenika, što je prema podacima Stanka Kordića, upravo skupina umirovljenika koja je izgubila pravo na novčanu pomoć samim usklađivanjem mirovina.
Takav bi potez Grad Zagreb koštao 12,7 milijuna kuna, no ono što je važnije, tim potezom bi se financijski pripomoglo upravo onu skupinu građana kojoj je to najpotrebnije a kojoj je to ukinuto „tehničkom greškom“ usklađivanja mirovina.
