Donji dom poljskog parlamenta odobrio je smanjenje starosne dobi za odlazak u mirovinu 16. studenog 2016. godine, uprkos negodovanju ekonomista koji upozoravaju na deficit budžeta i usporavanje ekonomskog rasta.
Starosna granica je smanjena na 60 godina za žene i 65 za muškarce što je bilo i glavno obećanje stranke Zakona i pravde, i njenog saveznika, predsjednika Andrea Dude.
Očekivano, odluka je dobila podršku glasača, ali opozicija i neki ekonomisti kritiziraju potez kao preskup za koji podsjećaju da je u suprotnosti sa trendom u Europi da se postepeno povećava granica za mirovinu zato što ljudi žive duže.
– Održali smo riječ. Rješavamo probleme običnih Poljaka a ne elita – rekla je premijerka Beata Šidlo.
Prethodna vlada centra podigla je starosnu granicu na 67 za muškarce i za žene, sa postepenim rastom potrebnih godina do 2020. za muškarce i do 2040. godine za žene.
Poljska je sa 38 milijuna građana jedna od nacija koje najbrže stare u Europskoj uniji. Sada ista stranka treba odobriti svoju odluku i u Senatu, ali i da je potvrdi predsjednik prije nego što postane zakon.
Stranke koje su povezane sa biznisima, najavljuju da budžet neće moći preživjeti ovaj potez mada on nije i jedini kojim je nova vlast zagrabila iz budžeta. Naime, njihov zakon o dječjim dodacima samo u 2016. godini ocjeniti će se oko 1 posto poljskog BDP-a, javlja Reuters.
Ekonomistima vjerovatno zvuči mnogo dati svaki stoti zlot djeci, jer, šta znaju djeca šta je budžet…
Vijest je objavio i domaći Blic koji piše:
Po statistici, prosječna Poljakinja rođena 1982. godine po sadašnjim zakonima ako ode u mirovinu sa 67 godina imati će bruto mirovinu od 810 eura dok bi joj odlazak u mirovinu po novom prijedlogu zakona, sa 60 godina starosti smanjio mirovinu na 420 eura.
Poljak, isto godište, ako bi radio do 67. godine života može da računa na mirovinu od 859 eura, dok bi odlazak dve godine ranije, u 65. godini, značio mirovinu od 716 eura, upozorio je Biro za analize Sejma poljskog parlamenta.
Raniji odlazak Poljaka u mirovinu ocjeniti će državu prema proračunima Biroa za analize Sejma i Ministarstva financija 33 milijarde eura do 2025. godine a do 2035. godine oko 90 milijardi eura.
