Po odvajanju otpada najgori Zagreb i Dalmacija

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

Foto:Twitter/HRT

Zbrinjavanje otpada već je neko vrijeme jedna od glavnih tema u gradu Zagrebu, ali i u ostatku Hrvatske. I dok neki gradovi uspješno izlaze na kraj s tim problemom, dva najveća hrvatska grada bilježe poražavajuće rezultate kada je otpad u pitanju.prenosi

Ante Tičić, tajnik Udruge „Splitski potrošač” i savjetnik za komunalne usluge gostovao je na HRT-u gdje je iznio neke podatke o tome kako se otpad zbrinjava u određenim dijelovima Hrvatske.

“U varaždinskoj županiji mnogo je kvalitetnije u smislu onoga što mi očekujemo, a to je da se odvaja što manje miješanoga komunalnoga otpada, a potencijalna sirovina da se maksimalno koristi. U tom dijelu, sjeverni dio Hrvatske također zaista prednjači, područje Krka te Crikvenica imaju vrlo dobre rezultate u zadnje vrijeme, uključujući i Otok Pag. Tako da, nekim lokalnim samoupravama, zaista – kapa dolje”, rekao je Tičić.

Tičić je naglasio veliku razliku između sjeverne Hrvatske i Dalmacije, ali dodao i da je glavni grad Hrvatske bliži dalmatinskima po pitanju otpada.

“Na području Dalmacije, prosjek je gotovo 10 posto, a Varaždinska županija oko 60 posto. Split ima 1,7 posto, Zadarska županija oko 2,7 posto, a Dubrovnik 11 posto. Sve to dokazuje da nismo gotovo ništa učinili od 2010. godine kada je došla odluka da krećemo prikupljati otpad cijeneći princip onečišćavanja”, naveo je Tičić.

Vijesti:

Nužno nasljedno pravo
OSTAVINSKI POSTUPAK
Zašto nastaju naslage u crijevima?

“Slike koje smo dobivali iz Zagreba… Nije nam na čast, pogotovo u turističkoj sezoni. Trebalo bi učiniti puno više da se osiguraju uvjeti. Zagreb, Rijeka, Split i Osijek su relativno veliki gradovi i trebale bi polučiti puno bolje rezultate. Zadnje 3 godine imamo još gore pretpostavke da ćemo postići ono što se postiže u Europi. Vlada je odredila takozvani paušal koji čini preko 90 posto cijene – građani nemaju gotovo nikakav ekonomski motiv da selektiraju otpad. Cijene su povećane između 50 i 100 posto, bez realne osnove”, zaključuje Tičić.

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?