Znanstvenici upozoravaju da svaka osoba u 365 dana popije, pojede i udahne između 74.000 i 121.000 čestica mikroplastike.
Jedno od istraživanja je objavljeno i u Environmental Science & Technology, a koje predstavlja analizu više studija iz različitih zemalja.prenosi
Znanstvenici su došli do zaključka da najviše mikroplastike ima u plastičnim bocama s vodom. Naime, u pojedinim bocama, prenosi Al Jazeera, pronađena su prosječno 94 komada mikroplastike. U bocama piva je pronađeno čak 32 komada….
Bi li trebalo izbjegavati vodu iz plastičnih boca, pitali smo nutricionista Nenada Bratkovića.
– Meka plastika koja koristi bisfenole (BP) pokazala se kao pouzdani endokrini disruptor i potencijalni kancerogen. Drugim riječima, silna mekana plastika koja nije certificirano „BPA Free” može negativno utjecati na hormone i stanične procese.
Valja se vratiti gdje god možemo staklu, drvu i materijalima koji su kemijski inertni, kako bi se izbjegle neželjene posljedice na zdravlje čovjeka – kaže, među ostalim, nutricionist. Dakle, pijte vodu iz slavine.
Bratković, među ostalim, kaže i da za procjenu učinka mikropastike treba napraviti još studija.
– Pretpostavlja se ipak da mikroplastika ima neželjeni učinak na biokemijske stanične putove s potencijalnim štetnim, proupalnim učinkom i neželjenim učinkom na tkiva. Studije in vivo na životinjama daju za pravo za naslutiti da bi mikroplastika mogla imati neželjeni učinak: ona može proći kroz živuće imunosne stanice sisavaca do limfnog sustava i krvotoka i probavnog sustava.
Ima li mikroplastike u vodi iz vodovoda? Koliko plastike konzumiramo?
– Mikroplastike ima u svim vodama, pa tako i onoj koju pijemo, radilo se o flaširanoj vodi ili onoj iz slavine. Posljednje WWF-ovo istraživanje, koje je zapravo prva globalna analiza koja koristi podatke iz više od 50 različitih istraživanja s temom konzumacije mikroplastike, pokazalo je da najviše mikroplastike konzumiramo upravo preko vode, a među prehrambenim proizvodima tu su se našli pivo, sol i školjke.
Istraživanje je pokazalo da postoji velika mogućnost da u jednom tjednu konzumiramo gotovo pet grama plastike, što je proporcionalno količini plastike koja se nalazi u kreditnoj kartici ili kemijskoj olovci. Na godišnjoj razini dolazimo do gotovo 250 grama plastike. Treba napomenuti da je to globalni prosjek i da regionalno količine variraju, pa se primjerice u vodi SAD-a i Indije nalazi dvostruko više čestica nego u vodi Europe i Indonezije. Ali, bitno je napomenuti, nitko nije pošteđen od konzumacije.
Vijesti:
Najstrože čuvana tajna hrvatskog zdravstva. Nevjerojatno.
Hitna prevencija nasilja nad starijim osobama
12 simptoma dehidracije
Kakve su posljedice na naše zdravlje, što kažu znanstvene studije?
– Dugoročne posljedice konzumacije velikih količina plastike još uvijek nisu u potpunosti jasne, odnosno još je uvijek rano o tome govoriti. Činjenica je da plastika sama po sebi sadrži mnoge štetne aditive. Također, dodatni se zagađivači na nju doslovno “prikače” dok ona boravi u okolišu.
To se sve oslobađa i akumulira u našem tijelu, a kakve dugoročne posljedice to može imati za ljudsko zdravlje, znanstvenici tek počinju otkrivati. Mnogi smatraju da je plastika pravi nutricionistički trojanski konj. U idućim ćemo desetljećima o njoj sigurno puno govoriti.
Treba napomenuti da plastika nije problem samo za ljudsko zdravlje, ona predstavlja veliki problem za okoliš i gospodarstvo. Plastični otpad uništava mnoga staništa, mnoge životinje ugibaju zbog konzumiranja plastike te se mnoge vrste zapliću u plastični otpad.
Kako se možemo zaštititi?
– Budući da ne možemo prestati jesti, disati i piti, jedino što nam preostaje je da saniramo štetu, uvedemo brze i radikalne sustavne promjene te omogućimo budućim generacijama kvalitetniji život. Oni koji moraju napraviti veliki iskorak su vlade i same tvrtke koje proizvode milijune plastičnih proizvoda godišnje, a nisu odgovorne za te proizvode jednom kada oni postanu otpad. Više od polovice proizvoda postane otpad za manje od tri godine. Potpuno je suludo da za proizvode tako kratkog životnog vijeka koristimo materijal tako dugog životnog vijeka.
