Velimir Šonje urednik je portala Ekonomski lab i ujedno i jedan od ponajboljih hrvatskih ekonomskih analitičara koji je povodom predsjedničkih izbora objavio članak naslova „Na starima svijet ostaje“ u kojem je analizirao glasanje umirovljenika te njihov utjecaj na društvene promjene.
U svom osvrtu Šonje je naveo kako se noviteti na hrvatskoj političkoj pozornici vrlo rijetko viđaju, a ako do toga i dolazi to je samo „novo pakiranje na starome paketu“, no isto tako upućuje kako je u hrvatskoj politici situacija posve izokrenuta te kako bi upravo društvo trebalo biti u centru fokusa dok ga politika samo oblikuje pomoću instrumenta države.
Vjeruje kako je ustaljeno uvjerenje kako su „…korijeni javnosektorske Hrvatske toliko duboki i demokratski učvršćeni te prema tome nepromjenjivi, tako da nas u budućnosti čekaju samo varijacije na temu, a ne promjene.“
No istovremeno važno je napomenuti kako su, prema Šonji, najveći dio javnosektorske Hrvatske, a ujedno i aktivnoga biračkog tijela… umirovljenici.“
Umirovljenici su se dosad uvijek čvrsto svrstavali u plavi ili crveni blok, što potvrđuje informacija kako su prosječni glasači SDP-a i HDZ-a upravo – umirovljenici, te da su na prošlim parlamentarnim izborima glasali samo građani koji su stariji od 70 godina, HDZ i SDP bi zajedno osvojili gotovo 90 posto svih mandata.
No, iako su današnji umirovljenici većinom podijeljeni na striktno lijevu ili desnu opciju, generacijska rotacija u populaciji je neizbježna te ćemo kroz dva-tri izborna ciklusa imati potpuno novu demografsku sliku umirovljenika Hrvatske. Samim time će se u populaciji umirovljenika smanjiti udjel slabo obrazovanih ljudi te ljudi iz ruralnih sredina, a povećat će se broj bolje obrazovanih ljudi iz urbanih sredina.
„Novi“ umirovljenici teško da će se odlučivati na apsolutistički izbor između lijevih i desnih te neće pristajati na sulude iznose od 2.500 kuna mirovine ili manje. Tako da će se politička scena moći diktirati iznosima mirovine, te će se politike koje će omogućiti veće mirovine naći primarnim politikama u Hrvatskoj.
„U toj novoj umirovljeničkoj većini, opinion makeri bit će oni koji razumiju kako doći do prosječne penzije koja bi bila ekvivalent današnjih 5,000 kuna: ključ je u rastu plaća, a ključ za rast plaća je u rastu produktivnosti; ključ za rast produktivnosti su investicije, a ključ za investicije su funkcionalna, efikasna država i dobri poduzetnici koji ostvaruju visoke povrate na ulaganja. Takozvane reforme koje bi trebale pospješiti ovaj proces u srcu su interesa sadašnjih i budućih umirovljenika.“
Šonje priznaje kako je moguće da se trend presporo razvije, te kako je moguće da se ništa od tih predviđanja ne realizira, no zaključuje kako se umirovljenici rođeni 50-ih i 60-ih godina postati odlučujuća skupina u nadolazećim ciklusima izbora.
