ODREĐIVANJE MIROVINA PREMA UTVRĐENOM TJELESNOM OŠTEĆENJU

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Prema najnovijim podacima iz HZMO-a,

 

Što se tiče određivanja mirovine treba reći kako činjenica da osoba ima utvrđeno tjelesno oštećenje ne utječe na način određivanja ili visinu mirovine, ali osoba kod koje je utvrđeno postojanje tjelesnog oštećenja od najmanje 30% može ostvariti pravo na naknadu za tjelesno oštećenja pod uvjetom da je isto nastalo kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Vezane vijesti 

 

ODREĐIVANJE MIROVINA

Svota mirovine računa se tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine.

U svotu mirovine uračunava se i dodatak na mirovinu koji za sve mirovine ostvarene u 2010. godini i nakon toga iznosi 27,0% (Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju).

 

OSOBNI BODOVI

Osobni bodovi ovise o mirovinskom stažu i plaćama koje je osiguranik ostvario za vrijeme radnog vijeka, a utvrđuju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi pomnože s ukupnim mirovinskim stažem i polaznim faktorom i jednako se računaju za sve vrste mirovina.

Pri određivanju invalidske mirovine u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti, vrijednosni bodovi određuju se za najmanje 40 godina mirovinskog staža.

Pri određivanju obiteljske mirovine osobni se bodovi određuju od vrijednosnih bodova umrlog osiguranika, s tim da se vrijednosni bodovi određuju za najmanje 21 godinu mirovinskog staža.

Ako je osiguranik umro zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, za određivanje obiteljske mirovine vrijednosni bodovi određuju se za najmanje 40 godina mirovinskog staža.

 

Vrijednosni bodovi

Vrijednosni bodovi računaju se za svaku pojedinu kalendarsku godinu i to tako da se ostvarena plaća osiguranika, odnosno osnovica osiguranja, podijeli s prosječnom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za tu kalendarsku godinu (za izračun uzimaju se u obzir plaće od 1970. do godine koja prethodi godini ostvarivanja prava).

Plaća ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova.

 

Prosječni vrijednosni bodovi

Prosječni vrijednosni bodovi računaju se tako da se dobiveni vrijednosni bodovi za svaku pojedinu kalendarsku godinu zbroje i dobiveni rezultat podijeli s razdobljem u kojem su ostvareni, tj. brojem godina tijekom kojih su isti ostvareni.

 

MIROVINSKI FAKTOR

Mirovinskim faktorom određuje se u kojem se opsegu uzimaju osobni bodovi pri izračunu mirovine.

  1. a) Mirovinski faktor iznosi 1,0 za starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad.
  2. b) Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti za:

– invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti iznosi 0,8

– invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti iznosi 0,5

– invalidsku mirovinu ostvarenu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti iznosi 0,6667.

  1. c) Mirovinski faktor za obiteljsku mirovinu ovisi o broju članova obitelji i iznosi 0,7 (za jednog člana) do 1,0 (za četiri ili više članova obitelji).

 

Prijevremena starosna mirovina

Određuje se tako da se polazni faktor  1,0 smanjuje za svaki mjesec prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, i to za:

– s navršenih 35 godina mirovinskog staža – za 0,34% po mjesecu,

– s navršenih 36 godina mirovinskog staža – za 0,32% po mjesecu,

– s navršenih 37 godina mirovinskog staža – za 0,30% po mjesecu,

– s navršenih 38 godina mirovinskog staža – za 0,25% po mjesecu,

– s navršenih 39 godina mirovinskog staža – za 0,15% po mjesecu,

– s navršenih 40 godina mirovinskog staža – za 0,10% po mjesecu.

 

Starosna mirovina nakon navršenih 65 godina života

Osiguraniku koji prvi put stječe pravo na  mirovinu nakon navršene 65. godine života i ima 35 godina mirovinskog staža polazni faktor 1,0 povećava se 0,15% za svaki mjesec nakon navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a najviše za pet godina.

 

Starosna mirovina za  dugogodišnjeg osiguranika

Osiguraniku koji prvi put stječe pravo na  mirovinu nakon navršene 60. godine života i ima 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju, polazni faktor 1,0 povećava se 0,15% za svaki mjesec nakon navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na tu mirovinu, a najviše za pet godina
Aktualna vrijednost mirovine

Aktualna vrijednost mirovine je utvrđena svota mirovine za jedan osobni bod (postoji formula po kojoj se utvrđuje, a za 2016. godinu aktualna vrijednost mirovine iznosi 61,38 kn).

 

NAJNIŽA MIROVINA

Osiguraniku koji ostvaruje mirovinu samo prema  Zakonu o mirovinskom osiguranju, a mirovina određena na osnovi navršenog mirovinskog staža i ostvarenih plaća je manja od najniže mirovine, određuje se po službenoj dužnosti najniža mirovina bez obzira na prihode korisnika mirovine.

Visina najniže mirovine računa se tako da se svaka puna godina mirovinskog staža pomnoži s vrijednošću najniže mirovine u trenutku priznanja prava na mirovinu, uz primjenu odgovarajućeg polaznog faktora i mirovinskog faktora  te se može odrediti kao starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina,  invalidska  i obiteljska mirovina.

Najniža mirovina ne pripada osiguraniku, invalidu rada, korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti.

 

NAJVIŠA MIROVINA

Prema Zakonu o najvišoj mirovini određuje se najviša mirovina koju može ostvariti osiguranik kojemu se mirovina određuje prema ZOMO-u, a izračunava se na način da se ukupni mirovinski staž osiguranika iskazan u obliku decimalnog broja pomnoži s 3,8 vrijednosnih bodova i polaznim faktorom te se tako izračunati osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine. U slučaju kada svota mirovine, izračunata prema odredbama ZOMO-a, prelazi svotu određenu prema spomenutom Zakonu, u isplati se određuje svota najviše mirovine.

Zakonom o dopunama Zakona o najvišoj mirovini  za branitelje iz Domovinskog rata i zastupnike u Hrvatskom saboru određena je posebna najviša mirovina. Najviša mirovina za navedene korisnike određuje se u visini dvije svote najviše mirovine za 40 godina mirovinskog staža. Zastupnici koji su obnašali zastupničku dužnost u VI. ili nekom ranijem sazivu Hrvatskog sabora mirovina se limitira prema Zakonu o dopunama Zakona o najvišoj mirovini, a na zastupnike VII. saziva Hrvatskog sabora kojima je ovo prvi mandat obnašanja zastupničke dužnosti u cijelosti se primjenjuju odredbe ZOMO-a, i  limit je 3,8 vrijednosnih bodova.

 

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Nemam za kilo breskvi

Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv

napovoljnija invalidska kolica

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?