Obećanja o mirovinama se nižu, ali rješenja izostaju
Starijim osobama u Hrvatskoj moramo osigurati dostojanstven život i dodatnu zaštitnu mrežu od siromaštva. Partner umirovljenika trebao bi imati pravo primati i dio njegove mirovine u iznosu od 50 do 60 posto kako, nakon partnerove smrti, ne bi pao u siromaštvo. Stariji od 65 godina, bez primanja, trebaju imati državne mirovine, rekao je Mirando Mrsić još u srpnju 2015. godine.
Tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava na toj će poziciji ostati još nekoliko mjeseci. Nakon poraza njegove stranke, odnosno koalicije, na parlamentarnim izborima, Mrsića će u ministarstvu nasljediti odabranici premijera Tihomira Oreškovića, a državne mirovine bit će stavljene na višegodišnje čekanje.
Mrsićeva nasljednica Nada Šikić toliko će se kratko zadržati u ministarstvu da će jedva uspjeti konstatirati kako je mirovinski sustav neodrživ.
- Indeksacija pri odlasku u mirovinu je sve niža i niža. Ako nastavimo na taj način, svi ćemo biti socijalni slučajevi u mirovini – jedna je od izjava iz njezine ere.
Nakon tek nešto više od pola godine Šikić će sa svojim definicijama, bez konkretnih rješenja, zajedno s cijelom Oreškovićevom konstelacijom napustiti vodstvo države.
Naslijeđuje je Tomislav Ćorić, a u javnosti počinje dominirati tema o odlasku u mirovinu sa 67 godina. Tu počinju pljuštati optužbe o tome kako je riječ o nečemu naslijeđenom od SDP-ove vlade. Nakon osam mjeseci Ćorića u lipnju 2017. godine u ministarstvu zamijenjuje Marko Pavić, koji će tu ostati iduće dvije godine. On priznaje kako je produljenje radnog vijeka preporuka Bruxellesa.
- Istina je da je to bila preporuka Bruxellesa, ali kad gledate ocjenu kreditnog rejtinga, jedan od glavnih argumenata zašto je podignut Hrvatskoj, jest mirovinska reforma – pokušao se obraniti Pavić.
Ipak, protiv njegove mirovinske reforme inicijativom “67 je previse” skupljeno je 750.000 potpisa. Prvi je uz sindikalnu peticiju tada stao Mirando Mrsić, kojeg vladajući nisu zaboravili podsjetiti kako je upravo on svojedobno dignuo granicu za odlazak u starosnu mirovinu na 67 godinu.
U konačnici, Vlada je odlučila prihvatiti zahtjeve inicijative, te u Sabor uputiti prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju. Drugim riječima, sindikalne zahtjeve pretvorili su u svoj prijedlog izmjena mirovinskog zakona.
Nakon toga dolazi do još jedne promjene na čelu Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Naime, prošlo ljeto Pavića je zamijenio Josip Aladrović, čijim mandatom upravo ovih dana dominira tema uvođenja nacionalne mirovine. Plenkovićeva Vlada i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pripremilo je prvu verziju novog zakona kojim će se od iduće godine uvesti nacionalna mirovina.
Iako, se nova novčana isplata ipak neće zvati mirovina, već nacionalna naknada za starije osobe, koju bi moglo primati oko dvadeset tisuća starijih od 65 godina.
Postavlja se pitanje da li je to dovoljno i da li su umirovljenici zadovoljni?
Sandra Vukušić, sociologinja
