NOVO USKLAĐIVANJE MIROVINA – Glatka odbijenica ministra Aladrovića

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći jedan je od glavnih pokazatelja koliko je nekom društvu ili državi stalo do svojih umirovljenika. U većini europskih zemalja udjel se uglavnom kreće između 50 i 60 posto, kao npr. u nama susjednoj Sloveniji ili Srbiji. No, Hrvatska je po tom pitanju otišla u duboki ponor. Prosječna mirovina iz kolovoza od 2.641 kune iznosi tek 37,1 posto prosječne neto plaće od 7.118 kuna. Prije posljednjeg usklađivanja udjel je bio još niži, tek 35,99 posto.

     Za usporedbu, prema podacima HZMO-a, od 1953. do 1985. godine taj udjel u Hrvatskoj kretao se između 53,4 posto i 66,4 posto, da bi 1990. godine skočio na za danas nestvarnih 75,3 posto. No, godine sustavne nebrige za umirovljenike strovalile su taj udjel na današnje brojke, te uz Irsku tovarimo na samom dnu Europske unije po takvoj relativnoj vrijednosti mirovine. No, za razliku od nas, prosječna irska mirovina iznosi 1.000 eura, pa se s tim, naravno, može lagodno živjeti u starosti.      Tako da Hrvatska i prebogata Irska nisu za usporedbu.

Kako bi se spriječilo opadanje udjela, Sindikat i Matica umirovljenika posljednjih godinu dana na sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe su od Vlade tražile hitnu promjenu formule za usklađivanje mirovina, na način da se mirovine umjesto dosadašnjih 70 posto povoljnijeg indeksa rasta cijena odnosno plaća povećavaju u stopostotnom rastu povoljnijeg indeksa. S obzirom da nije bilo odgovora, u svibnju je poslana i službena inicijativa Vladi s tim zahtjevom.

Inflacija veća od rasta

     No, u međuvremenu je udjel pao na spomenutih 35,99 posto, a troškovi živo­ta zbog inflacije izrazito porasli nakon 1. srpnja i posljednjeg usklađivanja mirovina. Cijene su u rujnu ove godine bile za 3,3 posto veće nego u rujnu prošle godine, a gledajući hranu u istom razdoblju, kruh i žitarice skuplji su 3,7 posto, mlijeko, sir i jaja 4,3 posto, a ulje i masti 18,5 posto. Plin je poskupio 11,9 posto, a struja 3,3 posto. Žive li naši umirovljenici bolje sad ili prije godinu dana bespredmetno je raspravljati, jer kad se zbroji i posljednje usklađivanje od 2,46 posto, i ono prethodno od 0,56 posto, rast cijena bio je veći od rasta miro­vina, tako da samohvala premijera i resor­nog ministra o „rekordnom” posljednjem usklađivanju neće nahraniti sve gladnija umirovljenička usta.

     Zbog sustavnog osiromašivanja umirov­ljenika SUH i MUH 29. rujna 2021. poslali su novu inicijativu, s unaprijeđenom formulom usklađivanja, u kojem se najviše misli na one najugroženije, dakle umirovljenike s najnižim mirovinama. Zato je zatraženo da se ubuduće svima koji primaju do 2.000 kuna mirovine ona usklađuje prema indeksu od 120 posto rasta plaća ili cijena, a onima koji primaju od 2.000 kuna do 4.000 kuna da se usklađuje za 110 posto.

     Čak 414 tisuća umirovljenika prima mirovine niže od 2.000 kuna, a još 550 tisuća između 2.000 i 4.000 kuna, pa bi se povoljnijim usklađivanjem pokrilo preko 78 posto umirovljenika. Svi ostali bi ubuduće imali usklađivanje u stopostotnom iznosu. Provedbom ove inicijative, nakon desetljeća pada udjela mirovina u plaći, blago bi se preokrenuo proces, i za desetak godina došlo bi se do udjela od 40 posto, što je i dalje jako loše u usporedbi s većinom zemalja EU ili okruženja.

     U EU nije nikakva novost da se umirovljenici s nižim mirovinama dodatno „nagra­đuju”, pa su tako u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj ti modeli ugrađeni u zakone, a u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj posljednjih godina najsiromašniji umirovljenici dobivaju povišice mimo usklađivanja. U Hrvatskoj se takvo nešto dogodilo 2019. godine kada je najniža mirovina povećana za 3,13 posto, ili prosječno niti 50 kuna, što je malo i nedovoljno.

Vlado, imaj milosti

     Nakon zadnje inicijative na SUH-ovu adresu vrlo brzo, 12. listopada, stigao je odgovor iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, kojeg potpisuje ministar Aladrović. I to negativan. U njemu piše kako u slučaju većeg rasta cijena od rasta plaća postoji mogućnost nastupa recesije te da proračun možda ne bi bio u mogućnosti osigurati potrebna sredstva za usklađivanje. Ovo relativno „možda” posebno boli.

     A na zahtjev SUH-a i MUH-a o različitoj formuli usklađivanja u odgovoru se ističe da bi „predloženi model doveo do naruša­vanja načela uzajamnosti u mirovinskom sustavu generacijske solidarnosti kojim se uspostavlja ovisnost visine mirovine o dužini mirovinskog staža i visini ostvarenih plaća”.

     Vrijedno su u ministarstvu izračuna­li da bi zahtjev SUH-a i MUH-a od 2022. do 2030. godine ukupno stajao državni proračun 16,366 milijardi kuna, a šlag na kraju je i pozivanje na podatak da 168.588 korisnika koji imaju 40 i više godina staža prima mirovinu u prosječnom iznosu od 4.302 kune, te je njihov udjel u prosječnoj plaći 61,07 posto. Možemo samo reći, blago onima koji su nakupili toliko godina staža, jer mnogi nisu imali niti će imati sreće biti stalno zaposleni cijeli radni vijek.

Sitno poniženje

     Izdvajati određenu manju skupinu umirovljenika i navoditi je kao primjer visokog udjela u plaći je pljuska zdravom razumu većine umirovljenika koji primaju puno niže mirovine, primjerice 214 tisuća obiteljskih umirovljenika koji primaju 2.143 kune ili 271 tisuću umirovljenika s najnižom miro­vinom koji primaju u prosjeku 1.782 kune (udjel u plaći samo 25 posto!). Potonjima će Vlada u 2023. te 2025. godini, dakle dvaput jednokratno, povisiti mirovine za 1,5 posto, mimo redovnog usklađivanja, što je smiješno malo.

     Ni ovu Vladu očito ne smeta puno što smo na samom dnu EU po udjelu mirovine u plaći, i što ta brojka može ići samo dolje sadašnjom formulom. Problem se očito nastavlja gurati pod tepih i ne misli se uopće riješiti, što pokazuje jednu veliku socijalnu neosjetljivost vladajućih.(Glas umirovljenika)

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?