Europska komisija je još u doba Tihomira Oreškovića tražila smanjenje prijelaznog roka za produljenje radnog vijeka. Po tom prijedlogu on bi trebao zavšiti 2030. Tadašnja vlada i jest najavila promjene baš u tom pravcu, a promjene su zahvaćale i promjenu uvjeta benificiranog radnog staža. No ishod mandata te vlade zaustavio je kretanje u tom pravcu. Vijeće Europske unije je u srpnju 2016. sugeriralo da bi Hrvatska svakako trebala do poduzeti mjere koje bi spriječile prerani odlazak u mirovinu, naravno i ubrzati skok na višu dobnu granicu! Plenkovićeva vlada je poduzela sve potrebne mjere i donijela novu mirovinsku reformu koja je predstavljena građanima u travnju ove godine.
U reformi je također zaokružen prijedlog o mogućim povećanjima davanja za II. Mirovinski stup, koji bi ekonomski dugoročno trebao osigurati kvalitetniju mirovinu, jednog dana. Godine 2016. novaca je bilo dovoljno za samo 54 % rashoda mirovina, jer su mirovinska primanja i mirovine bile oko 36 milijardi kuna, tj. 10 % BDP-a, a prihodi od doprinosa samo oko 20 milijardi kuna.
Danas je stopa penalizacije niža od prosjeka EU, koji je oko 5 %, pa se u dokumentu stoji prijedlog uvuđenje jedinsvenog faktora, za svaki mjesec prije navršenih godina koji su zakonom propisani ulaska u starosnu mirovinu, i to bez obzira na godine staža. Također je predložena i izmjena za starosnu mirovinu nekoga sa važećim uvjetima od 60 navršenih godina i 41 godina staža, na povećanje starosne dobi od 61 godine.
Vlada Plenkovića je tako utjecala na na izmjene najmanje tri zakona, a to su prvo i osnovno Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o Središnjem registru osiguranika ili REGOS, te Zakona o stažu sa povećanim trajanjem, ali i na Zakon o obveznim mirovinskim fondovima. Točno kada bi sve izmjene zakona trebale postati regularn, nije još poznato, no umirovljenici, oporba i razni sindikati sigurno će imati reakcije pomoću kojih bi si trebali olakšati život, a ne otežati.
Uvjeti potrebni za ulazak u starosna mirovinu i njenu isplatu
Žene u Hrvatskoj i dalje mogu u mrovinu nešto ranije nego muškarci, ali i od njih se svake godine dobna granica za ulazak u mirovinu, naravno, povećava. Od 2017. godine sve žene sa navršenih 61 godinu i 9 mjeseci svog života te minimalno 15 godina staža mogu u mirovinu. Ta će se granica uskoro povećati na dob od 62 godine i dalje uz 15 godina staža. Naime svake se kalendarske godine povisuje dobna granica za ulazak u mirovinu na tri mjeseca gore, a to će trajati do 2029. godine.
Muškarac ulazi u mirovinu sa 65 i 15 godina mirovinskog staža. Termin mirovinski staž označava razdoblje koje osiguranik proveo u sustavu obveznog i produljenog osiguranja. Tj. Muškarac koji je radio i poslodavac mu je redovito uplaćivao doprinose 15 godina može onda u mirovinu kada navrši 65 godina starosne dobi. 2007. godine počinje se pojavljivati priča o ujednačenju starosne dobi, kada je Ustavni sud donio odluku da žene i muškarci moraju ostvariti identična prava pri ulasku u mirovinu. Izjednačenje je počelo 2010. godine kada je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama ondašnjeg Zakona o mirovinskom osiguranju.
Kada dođe to izjednačenja ulaska u mirovinu koji je jednak za muškarce i žene, nakon 1. 1. 2031. godine izjednačavanje se povećava za tri mjeseca svake godine, a 2037. u mirovinu se ulazi sa 67 navršenih godina, bez obzira na spol. No isto tako ako ste se zaposlili kojim slučajem sa 18 godina, uspijete prikupiti 41 godinu mirovinskog staža i imate 61 godinu, možete naravno u mirovinu. U Hrvatskoj je takvih stanovnika vrlo malo koji imaju 40 godina staža, a njihova prosječna mirovina za 40 godina rada iznosi 3 522 kn. Institut bonifikacije jest nešto što vas spriječava u raniji odlazak u mirovinu i jamči povečanje 0, 15 % povećanja za svaki mjesec proveden u radnom odnosu.
Uvjeti za ostvarivanje prava ostalih mirovina
Invalidska mirovina zajamčena je građanima koji dožive djelomični ili potpuni gubitak sposobnosti za rad. U punom iznosu invalidsku mirovinu ostvaruju građani kojima je utvrđen potpuni gubitak sposobnosti za rad i to da ne mogu obavljati posao koji su do tada radile, ali ni bilo drugi posao prilagođeni posao. Dodijeljivanje tih vrsta mirovina određuje jedinstvano tijelo vještačenja, od siječnja 2015. To vještačenje odrađuje koliko je zapravo nekome loše i koliki je stupanj invaliditeta, te koliko je u građanu preostalo sposobnosti za rad, na kojim točno mjestima i u kojem opsegu. Ukoliko je netko radnu neposobnost zadobio na radnome mjestu, dobivat će mirovinu bez obzira na radni staž koji je uspio ostvariti. Ukoliko je oštećenje, povreda nastala na kao posljedica profesionalne bolesti ili kao posljedica neke ozljede na radu i pri tome je nastalo tjelesno oštećenje od 30 %, ostvaruje se pravo na naknadu za tjelesno oštećenje.
Kada imate 35 godina staža i 60 navršenih godina života možete u prijevremenu mirovinu, a tako će biti sve do siječnja 2030. godine. Nakon toga razdoblja sve do 1. 1. 2037. godine taj će se perion povećavati za po tri mjeseca u odnosu na godine. Tako da u siječnju 2038. godine možete u mirovinu sa 62 godine i 35 godina staža. Žene od 2017. godine mogu u prijevremenu mirovinu ako, imaju navršenih 56 godine i 9 mjeseci, sa stažem od 31 godine i 9 mjeseci. Mirovina ne podliježe nikakvoj penalizaciji i ako vam je status zaposlenika prestao zbog odlaska vašeg poslodavca u stečaj, te ako ste na zavodu za zapošljavanje proveli proveli dvije godine i bili prijavljeni kao nezaposlena osoba.
Članovi obitelji kojima je preminula osoba koja je mirovinski bila osigurana, stječu pravo na obiteljsku mirovinu. Ukoliko je smrt osobe, koja je bila osigurana, nastala kao posljedica neke ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji dobivaju mirovinu, neovisno koliko dugo je preminuli bio osiguran. U slučaju gubitka supružnika, ostvaruje se pravo do visine 70 %, supružnikove mirovine. Djeca imaju pravo na tu mirovinu tokom školovanja. Hrvatska trenutno broji prijavljenih 241 tisuću uživatelja obiteljske mirovine.
Bolest i razni drugi faktori, kao što su nepovoljne okolnosti na tržištu, dovode mnoge radno sposobne ljude u mirovinu i prije nego bi oni to željeli. Dob, duljina staža i spol su još i danas glavni faktori za ostvarivanje mirovine koja u Hrvatskoj i danas je na najnižim granama, u cijeloj Europi.
KLIKNI I IZRAČUNAJ:
