Zdenko Duka, nekadašnji predsjednik Hrvatskog novinarskog društva iznio je svoje mišljenje o mirovinskoj reformi u kojem je prigrlio i odobrio mnoge stavove koje dijeli i ministar Pavić. Njega zaista ne zamara nikakva penalizacija mirovine, niti ga muči rad do 67. godine. Najviše ga ustvari smetaju mirovine po posebnim propisima, one povlaštene. Mirovinska reforma svaki dan puni stupce svih portala, jer je zaista važna. Važna jer se tiče dugoročno svih ljudi koji su i sada u mirovini, ali i oni koji će tek narednih godina otići u mirovinu.
U zadnje vrijeme se nailaze mnoge manjkavosti u samoj reformi, koja neke vitalne stvari uopće nije obuhvatila. Jedne od mirovina koje se zasada uopće ne spominju u mirovinskoj reformi su one povlaštene, a kako Duka navodi korisnika takvih mirovina je oko 175 000. oni su pak raspoređeni u 17 kategorija i rashoduju više od 15 % svih mirovina ukupno. Što je otprilike oko 6 milijardi kuna godišnje. Najbrojnija kategorija koju ističe Duka je ona koja obuhvaća branitelje. Veteransku mirovinu koristi oko 71 000 građana, a ta mirovina u prosjeku iznosi 5. 752 kune, a veterani imaju u prosjeku oko 18 godina radnog staža. Iako Hrvatska nije usvojila sve sugestije i kritike Europske komisije, poput povlaštenih mirovina, neke druge poput produljenja radnoj vijeka na 67 godina, jest.
Mirovine povlaštene bi se trebale izdvojiti iz samog mirovinskog sustava i biti isplaćivane iz nekog drugog za to namijenjenog izvora. Pavić je najavio reviziju povlaštenih mirovina za iduću godinu, no tamo se samo spominju mirovine pripadnika JNA i NOB-a, kako je ministar i najavio, dok o dugim skupinama povlaštenih mirovina zasada nije bilo govora.
Duka također kritizira i sindikalne zahtjeve koji su usmjereni protiv reforme i koji su predstavljeni na prosvjedu „Doživi mirovinu! I tebe se tiče!“, koja se bazirala na promjene vezane uz rad do 67 godine i koja ne prihvaća penalizaciju mirovinske reforme, koja uskoro stupa na snagu u potpunosti.
“Postotak penalizacije nije se uopće povećao u ovom prijedlogu zakona, u odnosu na penalizaciju koja je i sada na snazi. O odlasku u mirovinu sa 67 godina (ako prije toga ne navrše 40 godina radnog vijeka) Hrvatski sabor je odlučio još 2014. godine samo što je rok početka primjene bio 2038. godina, a sada bi se taj rok trebao pomaknuti pet godina ranije” – napisao je Duka.
Također je naveo činjenicu da je krajnji rok stupanja reforme na snagu početak 2019. godine, jer bez nje oni iz prvih generacija koje zahvaća drugi stup, bi imali 600 kuna manju mirovinu. No ova reforma će im omogućiti da se to naravno ne dogodi. Koliko će zapravo mirovinska reforma biti uspješna zaista se ne može znati, ali ako se pogleda kako većina umirovljenika jedva krpa kraj sa krajem, možemo se samo nadati boljem.
Vijesti
Prekrasno. Starim zanatima do održivog razvoja
