NAJČEŠĆI PSIHIČKI POREMEĆAJI U STARIJOJ ŽIVOTNOJ DOBI

Rizik od razvoja mentalnih poremećaja, neuroloških poremećaja kao i drugih zdravstvenih stanja poput dijabetesa, gubitka sluha i osteoartritisa često se pojavljuju kod osoba starije životne dobi.

Istraživanja o psihičkim poremećajima pokazuju nam kako u populaciji osoba starijih od 65 godina psihički poremećaji čine izrazito visokih 30 posto, a najčešći  su depresivni poremećaji, anksioznost, narušeno kognitivno funkcioniranje i demencija, kao i paranoidni i drugi psihotični poremećaji. Ti poremećaji mogu se definirati kao stanje u kojem ponašanje i doživljavanje osobe odskače od uobičajenog, nije prilagođeno i predstavlja smetnju, te nije opravdano sa situacijom u kojoj se ta osoba nalazi.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije između 2015. i 2050. godine udio starijih osoba u ukupnom svjetskom stanovništvu od oko 12% do 22%. Drugim riječima, riječ je povećanju od 900 milijuna do 2 milijarde ljudi starijih od 60 godina. Stoga postaje iznimno važno prepoznati tjelesne i duševne zdravstvene izazove s kojima se osobe starije životne dobi susreću u svakodnevnom životu. Najčešći mentalni i neurološki poremećaji, prema istraživanju u ovoj dobi su demencija i depresija, koji su prisutni kod 5% do 7% svjetske populacije starijih osoba. Na njihovu žalost, dosta zdravstvenih djelatnika i same starije osobe su nedovoljno upoznate s problemima mentalnog zdravlja, a zbog straha da ne budu obilježene ili osjećaja srama starije osobe često se ne odluče potražiti pomoć.

Stres koji je prisutan kod ljudi svih dobnih skupina, može pogoditi i starije osobe, ali okidači stresa koji se puno češće javljaju u starijoj dobi su: trajni gubitak fizičkih kapaciteta i smanjenja sposobnost samostalnog funkcioniranja. Primjerice, starije osobe koje su manje pokretne imaju kronične bolesti, slabost ili druge zdravstvene probleme, često zahtijevaju neki oblik dugotrajne njege i to im zaista teško pada, te su radi toga podložnije stresu i stresnim situacijama .

Međutim kod starijih osoba je veća vjerojatnost da ih pogode životni događaji kao što su gubitak bliskih osoba ili prijatelja te pad socijalno ekonomskog statusa odlaskom u mirovinu. Sve to  može dovesti do izolacije, usamljenosti ili psihičkih smetnji kod osoba starije dobi, a koji često zahtijevaju svakodnevnu brigu i njegu za tu osobu. Uz to je poznato i da mentalno zdravlje itekako utječe na tjelesno zdravlje i obratno. Na primjer ako pogledamo osobu s tjelesnim zdravstvenim stanjima, kao što su bolest srca, kod nje je itekako moguća veća stopa depresije od onih osoba koje su zdrave. Poznato je da se depresija u starijoj osobi mora liječiti, jer ukoliko se ne liječi može negativno utjecati na ishod bolesti posebice kod srčanih problema.

Poremećaji masnoća i prehrana

Ovdje moramo spomenuti i demenciju. Ona je sindrom, obično kronične ili progresivne prirode, u kojem se javlja pogoršanje pamćenja, razmišljanja, ponašanja i sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Statistike pokazuju da oko 5% ljudi starijih od 65 godina ima teži, a 15% blaži oblik demencije. Od svih oboljelih od demencije, 50-60% imaju najčešći tip-Alzheimerovu demenciju. Za Alzheimerovu demenciju visoko rizični faktori su:

• ženski spol

• srodstvo s osobama koje boluju od Alzheimerove demencije

• trauma glave u prošlosti

• Down sindrom

Bolest je izrazito progresivna i obično dovodi za 8-10 godina do smrti. Drugi je najčešći oblik demencije vaskularni tip koji je uzročno povezan s cerebrovaskularnim bolestima. Rizični je faktor za taj tip demencije povišeni tlak i muški spol. Javlja se najčešće između 60-tih i 70-tih godina. Oko 10-15% svih oboljelih od demencije istovremeno ima vaskularnu i Alzheimerovu demenciju.

KAKO SPRIJEČITI ZGRUŠAVANJE KRVI – SIMPTOMI, PREVENCIJA, RECEPTI

Da bi se postavila dijagonza potreban je klinički pregled specijalista koji objedinjuje psihički status, podatke koje daje sama osoba, podatke članova obitelji, laboratorijske pretrage, topografske, te funkcionalne pretrage mozga. Demencija uključuje veliki broj promjena promjena u pamćenju, a velikim dijelom povezana je i s umorom, poteškoćama u planiranju i izvršavanju zadataka, promjenama strategije u izvršavanju zadataka i promjenama osobnosti. U prvoj fazi bolesti osoba počinje zaboravljati svakodnevne činjenice (imena ljudi i neke riječi koje se rijetko koriste). Dok u kasnijoj fazi počinje zaboravljati bitne dogovore i obveze, pa postaje opasna za sebe i okolinu jer zaboravi isključiti plin, struju i slično. Tako osoba postaje ovisna o trajnoj pomoći i njezi drugih osoba.

Uz demenciju, javlja se još i stanje depresije. Depresija često uzrokuje  veliku psihološku patnju i dovodi do oslabljenog funkcioniranja u svakodnevnom životu. Ti simptomi se, nažalost, često predvide i ne liječe jer se pojavljuju zajedno s drugim problemima s kojima se susreću starije osobe. Stoga je depresija vrlo rijetko uočena u području primarne zdravstvene skrbi i zaštite starijih osoba. Starije osobe s simptomima depresije dosta lošije funkcioniraju u usporedbi s onima osobama koje imaju kronična medicinska oboljenja poput plućne bolesti, hipertenzije ili dijabetesa.

Uzimajući u obzir  da 10-15% osoba starije dobi boluje od depresije, depresija je prepoznata i uvrštena u sam vrh kao najčešći poremećaj mentalnog zdravlja starije životne dobi. Depresija uzrokuje ne samo povećanje morbiditeta nego također i povećanje smrtnosti. Unatoč tome da su antidepresivi, psihološke intervencije i elektrokonvulzivna terapija (EKT) jednako učinkoviti u starijih bolesnika, kao i u mladih odraslih osoba, depresija u starijih osoba se dosta teško ili nikako ne može dijagnosticirati, pa se zbog toga u velikoj većini slučajeva pravovremeno ni ne liječi.

Toliko se toga događa oko nas u posljednje vrijeme, htjeli/nehtjeli stresno djeluje na naše psihičko zdravlje. Neki se znaju nositi s time, a nekima nažalost od prevelike doze stresa strada trenutno zdravlje.