Od pamtivijeka je u mnogim civilizacijama i religijama (kršćanstvu, islamu, budizmu, judaizmu, hinduizmu i mnogim afričkim religijama) gladovanje poznato kao jedno od “sredstava” pročišćenja – fizičkog, psihičkog i spiritualnog.
U današnje vrijeme popularnost posta ogleda se u sve modernijoj dijeti poznatoj kao isprekidani ili povremeni post (intermittent fasting, IMF ili time-restricted feeding, TRF).
Model isprekidanog posta prehrana je koja ima uporište u modernoj znanosti, a podrazumijeva ograničeno vrijeme unosa hrane tijekom dana i dulji prekonoćni post. Studije na glodavcima pokazale su da strategije poput povremenog posta (engl. Intermittent Fasting, IMF) i vremenski ograničene prehrane (engl. Time-Restricted Feeding, TRF), odnosno ograničavanja dnevnog razdoblja unosa hrane na 8–10 sati ili manje u većini dana u tjednu, imaju blagotvoran učinak na sastav tijela, potrošnju energije i oksidaciju supstrata.
Istraživanja provedena na životinjama i manji broj istraživanja na ljudima pokazala su da takav način prehrane povoljno utječe na osjetljivost na inzulin, funkciju beta-stanica gušterače koje proizvode inzulin kao i krvni tlak, oksidativni stres i apetit. Čak i minimalne promjene u ritmu hranjenja – primjerice unos hrane tijekom 11 sati i gladovanje tijekom 13 sati u danu – mogu polučiti pozitivne promjene. Pretpostavka ovog pristupa je kako pojedinci tijekom razdoblja jela ne nadoknade potpuno energetski deficit postignut duljim razdobljem posta između obroka.
Što se događa u tijelu kada gladujemo?
U stanju gladovanja naše se tijelo adaptira na nizak unos energije i aktivira alternativne metaboličke puteve. Katabolički hormoni pojačavaju proizvodnju glukoze u jetri i smanjuju iskorištavanje glukoze u skeletnim mišićima i masnom tkivu.
Promjene u tijelu ovise o tome koliko dugo gladovanje traje i je li riječ o potpunom gladovanju ili se unosi minimalna količina određene hrane (npr. povrtni i voćni sokovi). Na početku gladovanja, kao i kod produžene tjelesne aktivnosti, tijelo prvo troši zalihe glikogena – osnovnog tjelesnog ugljikohidrata koji se nalazi u jetri i mišićima.
U nedostatku hrane koja bi poticala stvaranje zaliha glikogena, proteina i masti, tijelo počinje razgrađivati vlastito tkivo. No organizam to čini tako da prvo razgrađuje nepotrebne masne naslage, a tek kasnije poseže za mišićnim tkivom. Tijekom vremena, pojedina znanstvena istraživanja nedvojbeno su dokazala da prehrana ima golem utjecaj na brojne fiziološke parametre (krvni tlak, razina kolesterola u krvi, rad srca i dr.). Također, pokazalo se da nakon razdoblja produljenog gladovanja može doći do opasnih poremećaja fosfata i elektrolita u serumu što može izazvati opasne metaboličke poremećaje (pa čak i smrt) ako se ponovno hranjenje započne naglo i obilno.prenosi
Kada nije uputno postiti?
Postoji i nekoliko stanja u kojima je zdravo gladovanje kontraindicirano, a to su: djeca u rastu i razvoju, trudnice i dojilje, pacijenti s uznapredovalim karcinomom, dijabetesom, tuberkulozom i ozbiljnim kardiovaskularnim bolestima te osobe s hipoglikemijskim krizama.
Može li post produljiti životni vijek?
Istraživanja provedena na životinjama pokazala su da sniženje energetskog unosa usporava proces starenja i produljuje životni vijek. Smanjenje energetskog unosa u ljudi uzrokuje slične adaptacijske metaboličke procese koji se opažaju na pokusnim životinjama (miševima, majmunima): smanjuju se metabolički, hormonski, upalni rizični čimbenici za nastanak dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, a moguće i malignih bolesti. Ipak, na pitanje može li ograničenje unosa kalorija produljiti životni vijek ili produljiti očekivano trajanje života u osoba normalne tjelesne težine, za sada se ne može odgovoriti. No umjerenost u jelu i piću u poodmakloj životnoj dobi zasigurno je dobar ulog u zdravlje i dug život.
