MOŽE LI SE SRČANI UDAR SPRIJEČITI

Srčani udar (infarkt miokarda) predstavlja odumiranje dijela srca zbog suženja ili začepljenja krvnih žila i prekida dotoka krvi bogate kisikom i hranjivim tvarima, a izazove ga ugrušak (komadić masnog plaka nataloženog na unutarnjim stjenkama arterija), što može dovesti do naglog srčanog zastoja.

Kardiovaskularne bolesti su i u Hrvatskoj vodeći uzrok smrtnosti. U 2020. godini od njih je u RH umrlo 22 886 osoba, od čega su 57,4% žene (13 131), a 42,6% muškarci (9 755).

Da bi se svijest o srčanim bolestima podigla na višu razinu, od 2000. godine se i u RH 29. rujna obilježavao „Svjetski dan srca“, a 2001. godine pokrenut je i javnozdravstveni projekt „Živjeti zdravo“, u sklopu kojega je i „Hodanjem do zdravlja“ te niz preventivnih akcija na lokalnoj razini. U sklopu kampanje “Oživi me”, koju

provodi zaklada “Hrvatska kuća srca” objavljena je i besplatna aplikacija za pametne telefone “Oživi me”, a diljem Hrvatske postavljeno je preko 700 automatskih vanjskih defibrilatora, kako bi se uz jednostavne upute moglo pristupiti oživljavanju osobe koja je doživjela srčani zastoj.

SIMPTOMI

Na nastanak srčanog udara može ukazivati: osjećaj pritiska i jake boli u prsima koja se širi prema rukama, vratu, leđima, bradi; ubrzan, nepravilan ili slab puls, hladan znoj, ljepljiva koža, mučnina, vrtoglavica, opća slabost, strah od smrti, nesvjestica.

Snažna bol u prsima često može izostati. Skoro deset
posto infarkta prođe bez ikakvih simptoma, a dijagnoza se postavi kao slučajni nalaz. Oko 60 % osoba koje su imale srčani udar tijekom sna, nisu se ni probudile.

Kod žena su simptomi manje tipični (dvije od tri oboljele nisu osjetile bol u prsima) pa treba obratiti pozornost na više istovremenih simptoma.

RIZICI I PREVENCIJA

Visokorizičnu skupinu čine pušači, loše liječeni visokotlakaši, pretile osobe i one s kardiovaskularnim bolestima u bližih srodnika. Posebno su ugroženi dijabetičari jer kod njih postoji mogućnost tihe ishemije, a znakovi bolesti mogu biti nespecifični i teže prepoznatljivi.

Dr. sc. Marin Pavlov, dr. med. internist kardiolog, Zavod za intenzivnu kardiološku skrb, Klinika za bolesti srca i krvnih žila, KBC Sestre milosrdnice, Zagreb kaže da su „uzroci ateroskleroze, angine pectoris i srčanog udara višestruki, što znači da razvoju bolesti doprinosi više različitih čimbenika. Na neke nije moguće utjecati (spol, dob, genetika), ali na većinu jest. Važno je imati na umu da isti rizici koji vode do prvog srčanog udara, mogu dovesti i do drugog ili do pojave bolesti krvnih žila u drugim sustavima (mozgu, bubrezima).