MOŽE LI SE SRČANI UDAR SPRIJEČITI

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Vodeći uzrok smrtnosti u svijetu

MOŽE LI SE SRČANI UDAR SPRIJEČITI

Isti rizici koji vode do prvog srčanog udara, mogu dovesti i do drugog ili do pojave bolesti krvnih žila

Srčani udar (infarkt miokarda) predstavlja odumiranje dijela srca zbog suženja ili začepljenja krvnih žila i prekida dotoka krvi bogate kisikom i hranjivim tvarima, a izazove ga ugrušak (komadić masnog plaka nataloženog na unutarnjim stjenkama arterija), što može dovesti do naglog srčanog zastoja.

Kardiovaskularne bolesti su i u Hrvatskoj vodeći uzrok smrtnosti. U 2020. godini od njih je u RH umrlo 22 886 osoba, od čega su 57,4% žene (13 131), a 42,6% muškarci (9 755).

Da bi se svijest o srčanim bolestima podigla na višu razinu, od 2000. godine se i u RH 29. rujna obilježavao „Svjetski dan srca“, a 2001. godine pokrenut je i javnozdravstveni projekt „Živjeti zdravo“, u sklopu kojega je i „Hodanjem do zdravlja“ te niz preventivnih akcija na lokalnoj razini. U sklopu kampanje “Oživi me”, koju

provodi zaklada “Hrvatska kuća srca” objavljena je i besplatna aplikacija za pametne telefone “Oživi me”, a diljem Hrvatske postavljeno je preko 700 automatskih vanjskih defibrilatora, kako bi se uz jednostavne upute moglo pristupiti oživljavanju osobe koja je doživjela srčani zastoj.

Pripazite: Ovaj znak najavljuje srčani udar! Djelujte preventivno

 

SIMPTOMI

Na nastanak srčanog udara može ukazivati: osjećaj pritiska i jake boli u prsima koja se širi prema rukama, vratu, leđima, bradi; ubrzan, nepravilan ili slab puls, hladan znoj, ljepljiva koža, mučnina, vrtoglavica, opća slabost, strah od smrti, nesvjestica.

Snažna bol u prsima često može izostati. Skoro deset
posto infarkta prođe bez ikakvih simptoma, a dijagnoza se postavi kao slučajni nalaz. Oko 60 % osoba koje su imale srčani udar tijekom sna, nisu se ni probudile.

Kod žena su simptomi manje tipični (dvije od tri oboljele nisu osjetile bol u prsima) pa treba obratiti pozornost na više istovremenih simptoma.

RIZICI I PREVENCIJA

Visokorizičnu skupinu čine pušači, loše liječeni visokotlakaši, pretile osobe i one s kardiovaskularnim bolestima u bližih srodnika. Posebno su ugroženi dijabetičari jer kod njih postoji mogućnost tihe ishemije, a znakovi bolesti mogu biti nespecifični i teže prepoznatljivi.

Dr. sc. Marin Pavlov, dr. med. internist kardiolog, Zavod za intenzivnu kardiološku skrb, Klinika za bolesti srca i krvnih žila, KBC Sestre milosrdnice, Zagreb kaže da su „uzroci ateroskleroze, angine pectoris i srčanog udara višestruki, što znači da razvoju bolesti doprinosi više različitih čimbenika. Na neke nije moguće utjecati (spol, dob, genetika), ali na većinu jest. Važno je imati na umu da isti rizici koji vode do prvog srčanog udara, mogu dovesti i do drugog ili do pojave bolesti krvnih žila u drugim sustavima (mozgu, bubrezima).

Muškarci ranije obolijevaju od bolesti krvožilnog sustava pa i srčanog udara. Žene obolijevaju češće, ali kasnije, obično nakon menopauze, jer su zaštićene djelovanjem ženskih spolnih hormona.

Prvi i osnovni simptom srčanog udara je snažna bol! Naučite je prepoznati

 

I viša dob nosi veći rizik. U mlađoj dobi srčani udar se javlja u sklopu drugih težih bolesti.

Ni na nasljednu sklonost se ne može puno utjecati. O njoj govorimo ako se bolest javila kod oca prije 45. godine ili kod majke prije 55. godine života.

Pušenje, čak i pasivno, povećava rizik za 25-30%“ naglašava dr. Pavlov.

Višak masnog tkiva unutar trbuha (tzv. abdominalna pretilost) nosi visok rizik za razvoj šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka i bolesti srca i krvnih žila. Kako? Dijabetes tip 2 oštećuje srce i krvne žile, a kad se šećerna bolest dijagnosticira i počne liječenje, bolest traje već gotovo jedno desetljeće bez simptoma i šteta je već učinjena.

Nadalje, povišeni krvni tlak, osim krvnih žila u srcu, može oštetiti i sam srčani mišić, a poguban je i za žile u mozgu i bubrezima.

Kod bolesnika koji su već preboljeli jedan srčani udar, često je nužno uzimanje lijekova za spuštanje masnoća u krvi, jer su povišene razine “loših” masnoća u krvi (LDL) povezane s ubrzanom aterosklerozom i čine većinu plaka na krvnim žilama.

Sjedilački način života i odsustvo fizičke aktivnosti utječu direktno na učestalost faktora rizika. S druge strane, redovita fizička aktivnost od barem pola sata dnevno, barem pet puta tjedno, djeluje višestruko pozitivno na krvožilni sustav, ali i na psihičko zdravlje, podižući raspoloženje, životnu energiju i libido“, podvlači dr. Pavlov.

To jasno pokazuje da se čak 80 % ranih kardiovaskularnih bolesti može spriječiti ili bar odgoditi početak bolesti, pri čemu briga o vlastitom zdravlju, zdrave životne navike i preventivni sistematski pregledi, pogotovo visokorizičnih skupina, imaju neizmjernu važnost.

Zdrave životne navike podrazumijevaju prestanak pušenja, puno kretanja, izbjegavanje stresa i zdravu prehranu, bogatu voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, nemasnim mesom i ribom, sjemenkama i orašastim plodovima, pri čemu količinu soli i šećera treba smanjiti, a zasićene masnoće potpuno izbaciti.(Hul)

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?