Europska komisija nalaže da prioriteti zemalja članica moraju biti smanjenje broja prijevremenih umirovljenja, uvođenje posebnih poticaja za zapošljavanje starijih zaposlenika te promocija cjeloživotnog učenja. Konkretno, potrebno je osigurati »dobno prihvatljivo« okruženje odnosno da starije osobe imaju jednak tretman ukoliko se prijave za posao.
Unatoč tome, intenzivnije okretanje starijoj radnoj snazi u Hrvatskoj može se očekivati tek za nekoliko godina. Tek kada se riješi trenutni problem nezaposlenosti mladih i iscrpi višak radne snage, orgnizacije će se početi okretati starijim zaposlenicima.
Prema većini autora, potrebne su specifične akcije izvršne vlasti kako bi se suzbila dobna diskriminacija, a to mogu biti:
- provedba edukacije šire javnosti usmjerene na ispravljanje negativnih predrasuda o radnicima starije životne dobi,
- promocija koncepta solidarnosti među različitim generacijama zaposlenika,
- promocija cjeloživotnog učenja,
- informiranje poslodavaca o vrijednosti starijih zaposlenika,
- objavljivanje smjernica za uvođenje dobre prakse i publikacija koje šire svijest o dobnoj različitosti,
- ohrabrivanje postupnog završetka radnog vijeka te osiguravanje financijskih poticaja za zapošljavanje i zadržavanje zaposlenika starije dobi.
Dok se zaista ne usvoje i počnu primjenjivati ove mjere, jedino što možemo je boriti se protiv dobne diskriminacije kao pojedinci kako god znamo i umijemo. Svjetska zdravstvena organizacija zapaža da bi svako društvo trebalo smatrati svoje starije stanovništvo izvorom stručnih znanja koji se može korisno upotrijebiti. Zato države na svoje starije stanovništvo ne smiju gledati kao na problem, nego kao na moguće rješenje problema, no tu razinu naša država još nije dosegla.
Matea Vidučić, mag.act.soc., Treća dob
