MIROVINSKA REFORMA NA DJELU – Radimo duže, mirovine nam niže

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

Često u razgovorima današnjih mladih zaposlenih ljudi kad pričaju o mirovini u koju će ići za 20-30 godina se može čuti zaključak kako je pitanje hoće li uopće u budućnosti postojati mirovine. Čak i oni koji imaju samo površna znanja o hrvatskom mirovinskom sustavu znaju ili su načuli da je sadašnji sustav neodrživ. Iako je pretjeran zaključak da mirovina uopće neće biti, jer to bi značio totalnu kataklizmu gospodarstva u cjelini, puno je istine u tome da mirovine idu silaznom putanjom, odnosno da ne prate rast cijena i plaća, te ako se nešto ne promijeni, budućnost brojnih sadašnjih zaposlenika doista neće biti ružičasta.

      No, sadašnjost većine hrvatskih umirovljenika već je crna, naime oko 66,5 posto umirovljenika prema općim propisima (ZOMO) prima mirovine koje su ispod linije siromaštva za samca, koja u Hrvatskoj za 2020. godinu iznosi 2.927 kuna. Možete primijetiti da se ta linija odno­si na 2020. godinu, jer Državni zavod za statistiku svoje podatke za određenu godinu objavi tek krajem sljedeće godine, tako da ćemo podatke za 2022. godinu znati kra­jem 2023. godine.

Povlašteni i manje povlašteni

      S obzirom da se linija siromaštva godišnje obično podigne za najmanje 200 kn (2018. je iznosila 2.485 kn, a godinu nakon 2.710 kn), stvarna linija siromaštva u 2022. godini vjerojatno se već popela na oko 3.200 kuna, s obzirom da inflacija i rast potrošačkih cijena u zadnjih godinu dana ruše sve rekorde.

      U tom slučaju, broj umirovljenika čija je mirovina niža od linije siromaštva je oko 780.000, odnosno 68,5 posto svih umirovljenih prema ZOMO-u. Posebna kategorija su umirovljenici prema posebnim propisima (djelatne vojne osobe, hrvatski branitelji i HVO), gdje od njih 93.500 tek 13 posto ima mirovine niže od 3.200 kuna pa ne čudi da ih se smatra „povlaštenima”, jer je očit nerazmjer s umi­rovljenicima prema općim propisima.

Na propadanje standarda umirovljenika jasno upućuje i činjenica da u posljednjih pet godina 40 posto svih novo- umirovljenih prima zakonski zajamčenu najnižu mirovinu, odnosno da su im plaće bile ispodprosječne. Njima tako država u ovom trenutku jamči 73,13 kuna po godini staža. Pa ako su radili 30 godina dobit će 2.194 kune mirovinu, a za 40 godina staža 2.925 kuna. Mašala…

Hitno promijeniti formulu!

      Svi zaposleni koji ovo čitaju, ako imaju plaće niže od 5.500 kuna, u ovom trenutku sigurni su kandidati za naj­nižu mirovinu u budućnosti. Čestitamo! Država vam je osigurala velikodušni minimum za preživljavanje. A kad dođete u mirovinu bit ćete primorani ipak raditi, barem na pola radnog vremena, ili skupljati boce po kontejnerima, jer ćete teško preživjeti s tako skromnim primanjima.

      Nisu bez razloga umirovljeničke udruge, SUH i MUH, od Vlade RH i Ministarstva rada i mirovinskoga sustava zatražile još prije godinu dana da se pod hitno promijeni formula usklađivanja mirovina, jer trenutačno nedovolj­no prati rast cijena ili standarda (plaća). To nas je dove­lo na samo dno Europe po udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je u siječnju 2022. iznosio 35,9 posto te ako sadašnja formula ostane na snazi taj udjel će i dalje nastaviti padati. Prijedlog je da se mirovine do 2.000 kuna usklađuju prema 120-postotnom rastu cijena ili plaće u polugodišnjem razdoblju, one do 4.000 kuna u 110-postotnom iznosu, a sve ostale u 100-postotnom iznosu. Zahtjev je glatko odbijen od ministra Aladrovića, uz objašnjenje da bi to stajalo državni proračun nekoliko milijardi kuna više u sljedećih osam godina. S obzirom da zbog sve većeg siromašenja se već povećala smrtnost umirovljenika, onda će novca ipak biti, no valjda se čeka da ih pomre još veći broj, da bi uštede bile veće.

Energetski dodatak – mazanje očiju

      Aktualni dokaz srozavanja novih mirovina vidljiv je i u podacima HZZO-a za prva dva mjeseca 2022. godine. Prosječna mirovina prema ZOMO-u za veljaču iznosila je 2.648,89 kuna, a prosječan staž iznosio je 30 godina, 11 mjeseci i 12 dana. U ovoj godini mirovina je prvi put ispla­ćena za 6.241 osobu, koji su radili 31 godinu, 3 mjeseca i 16 dana, ali njihova prosječna mirovina, unatoč 4 mjeseca dužem stažu, iznosi svega 2.415,44 kune, odnosno 233 kune manje pa je i to jasan pokazatelj negativnog trenda koji će biti sve gori ako se nešto ne promijeni.

      Vlada će se možda pohvaliti što je i ove godine osigu­rala sredstva za isplatu jednokratnog, tzv. energetskog dodatka za hrvatske umirovljenike koji imaju mirovine niže od 4.000, no kad se uzme i najveća svota od 1.200 kuna tog jednokratnog dodatka, a koju će dobiti oni koji primaju do 1.500 kuna mirovine, te se taj iznos podijeli na 12 mjeseci, zaključak je da su dobili tek 100 kuna dodatka na svoje mizerne mirovine.

Iako svaku mjeru koja pomaže umirovljenicima treba pohvaliti, ona je nedovoljna da išta bitnije promijeni u pogledu standarda većine umirovljeničke populacije, te će bit vrijedna hvaljenja tek kad se povise mirovine, bilo novom formulom usklađivanja, ili kao što to čine neke zemlje EU (npr. Austrija, Španjolska, pa čak i BIH), koje uz zakonska usklađivanja znaju dodatno povisiti mirovine.(Glas umirovljenika)

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?