Većina ljudi pod fizičkom aktivnošću podrazumijeva naporne fizičke aktivnosti, ali je osnovna ljudska fizička aktivnost hodanje.
Među brojnim citatima koji se pripisuju Einsteinu, postoji onaj koji kaže da je život kao vožnja bicikla, ako ne želiš pasti, moraš se stalno kretati. Manjak fizičke aktivnosti je uz kronični stres i pogrešnu ishranu, jedan od glavnih uzroka obolijevanja suvremenog čovjeka. Većina ljudi pod fizičkom aktivnošću podrazumijeva naporne fizičke aktivnosti, ali je osnovna ljudska fizička aktivnost hodanje.
U članku jednog paleontologa utvrđeno je da su naši preci dnevno prelazili između 6 i 16 km u potrazi za hranom. Žene su uz to nosile i djecu u naručju (neke procjene su da su prelazile sa djetetom u naručju do 4800 km do četvrte godine života djeteta). Današnja civilizacija je ljudima ukinula potrebu za hodanjem. U ispitivanju iz 2003. u SAD, prosječno su muškarci prelazili 5,340, a žene 4,793 koraka dnevno. Tehnička definicija pasivnog načina života je manje od 5000 koraka na dan. Usporedite ovo sa Amišima u SAD koji načine 18,000 koraka (muškarci), odnosno 14,000 (žene).
Zdravstveni efekti hodanja su veliki, ali je podsjećanje da ljudi moraju hodati pomalo paradoksalno (mi smo pre skoro 4 miliona godina počeli hodati na dvije noge). Fizička aktivnost suzbija neke loše procese u organizmu (a to su sve moderne bolesti, od depresije, preko dijabetesa, alergije i karcinoma). Poznato je da se tokom fizičke aktivnosti smanjuje nivo markera takvih bolesti, kakav su C reaktivni protein (CRP) ili interleukin 6 (on je glavni pokretač svih tih procesa u ljudskom organizmu).
U jednoj studiji je utvrđeno da 20 minuta brzog hoda smanjuje nivo loših markera za oko 5%. Ovaj efekt je djelomično izazvan lučenjem poznatog stres hormona, adrenalina. Ali, fizička aktivnost mora biti redovna, jer se efekti posle izvjesnog vremena gube. Hodanje ima odličan efekt na zdravlje kardiovaskularnog sistema. Naravno, nije sasvim jasno koliko je fizičke aktivnosti potrebno, jer ima dokaza da je prekomjerno opterećenje srca tokom intenzivnog vježbanja štetno.
Fizička aktivnost usporava starenje, a efekt je vezan za produžavanje krajeva telomera. Dužina života zavisi od ovog dijela naših kromosoma, jer se oni sa svakom diobom ćelije skraćuju na krajevima (krajevi se zovu telomere). Opisano je kako su telomere osoba sa fizičkom aktivnošću bile duže od osoba koje su bile neaktivne. Osobe koje nemaju fizičku aktivnost su biološki starije od onih sa redovnom fizičkom aktivnošću. U ispitivanju se pokazalo da stariji ljudi koji su bili neaktivni, kada počnu povećavati nivo fizičke aktivnosti imaju odlične efekte na zdravlje.
Smrtnost od karcinoma je dvostruko manja u osoba koje imaju fizičku aktivnost.
Vijesti:
Prekrasno. Starim zanatima do održivog razvoja
Druga afera
Slabo pokretnoj starici isključili struju
U tridesetim godinama, kada karijera postaje važan motiv, često se zanemaruje fizička aktivnost. U ovim godinama je najbolje povremeno koristiti intervalni trening visokog intenziteta. On se sastoji u aktivnostima koje traju oko 20 minuta sa srčanom frekvencijom od 80% maksimalne za uzrast. U srednjim godinama se javlja problem povećavanja tjelesne težine. On iznosi oko 3 do 8% povećavanja težine sa svakih 10 godina života. U ovim godinama se preporučuju fizičke aktivnosti koje dovode do kontrakcije mišića, na primjer dizanje utega (ne posebno teških). Radi prevencije bolova u leđima, dobar je pilates. U starijim godinama je preporučljivo šetanje, bez posebno jakih vježbi (posebno u žena, kod kojih često dolazi do pucanja tetiva tijekom teških fizičkih naprezanja).
Poruka za ponijeti je da je kretanje neophodno kroz čitav život, a ne košta ništa.
