Korona odgodila popis stanovništva. Ovo su novi datumi

Proglašenje pandemija korona virusa kako i mnoge druge aktivnosti tako je odgodila i popis stanovništva u Hrvatskoj za dva mjeseca te će on kako je najavljeno, umjesto 1. travnja početi 1. lipnja i trajati će do 4. srpnja, predložio je to Državni zavod za statistiku (DZS), koji je u e-savjetovanju objavio prijedlog izmjena Zakona o popisu stanovništva s novim datumima.

„Problem zbog kojeg je neophodno izmijeniti i dopuniti Zakon su posebne okolnosti izazvane epidemijom bolesti COVID-19. Pojava epidemije COVID-19 i njezini učinci utječu na dovršetak pripremnih aktivnosti na provedbi popisa, uključujući pozivanje i izbor popisivača za provedbu popisa metodom osobnog intervjua, a posljedično tomu i na provedbu popisa te drugih popisnih aktivnosti u rokovima utvrđenima Zakonom“, obrazložili su iz DZS-a.

Naglašavaju i da posebne okolnosti uzrokovane epidemijom COVID-19 utječu i na organizaciju provedbe popisa stanovništva, kućanstava i stanova i u drugim državama, članicama Europske unije. U  javnosti se i potres na Baniji spominjao kao razlog zbog kojeg bi trebalo odgoditi popis stanovništva, iako u svom obrazloženju DZS ne navodi potres kao razlog.

Odgoda popisa stanovništva, vjeruju, osigurati će preduvjete za dovršetak preliminarnih aktivnosti, a samim time i učinkovitu provedbu Popisa 2021. u skladu s epidemiološkim mjerama i preporukama. Popis stanovništva će državu koštati nešto više od 177 milijuna kuna, a pokazat će drži li se broj stanovnika Hrvatske iznad četiri milijuna ili je možda, kako predviđaju brojni demografi, pao ispod tog broja.

Naime, prijedlog  DZS-a još mora proći Vladu i parlament, ali je malo vjerojatno da bi u njemu moglo doći do nekih značajnijih promjena.

Popis stanovništva događat će se nakon lokalnih izbora, ali nije isključeno da bi upravo način provedbe popisa stanovništva mogao biti jedna od tema na lokalnim izborima, posebice u Vukovaru. Prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, srpska nacionalna manjina bi u Vukovaru trebala imati pravo na upotrebu svog jezika i pisma ako čini više od jedne trećine stanovništva. Pokušaj da se taj zakon primijeni postavljanjem dvojezičnih ploča u Vukovaru završio je prilično neslavno, a dio političara koji se protive tim pločama, a među njima je i aktualni gradonačelnik Ivan Penava, to protivljenje temelji na nevjerodostojnosti podataka o tome koliko pripadnika srpske nacionalne manjine koji su popisani kao stanovnici Vukovara doista i živi u tom gradu.

Međutim i predstavnici manjina u Saboru tražili su da se osigura da i popisivači budu pripadnici nacionalnih manjina, što je zapravo značilo da o nacionalnom ključu ovisi tko će koga popisivati. To ipak nije prošlo u Zakon, ali i tada se u Saboru moglo čuti da će DZS osigurati da na područjima koje naseljavaju nacionalne manjine popisivači budu pripadnici nacionalnih manjina. U svojim su istupima predstavnici DZS-a isticali da će se osigurati da na nekom području među popisivačima bude onoliko pripadnika nacionalnih manjina koliko ih je zastupljeno u ukupnom stanovništvu.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj  2021. najsloženije je i najopsežnije statističko istraživanje s obzirom na brojnost obuhvaćenih jedinica, a podaci koji se prikupljaju Popisom važni su za provedbu raznih gospodarskih, socijalnih, razvojnih i drugih politika te znanstvenih istraživanja, rečeno je. Cilj Popisa je utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima, kao i obilježjima kućanstava i stanova