KOPAR – Prirodni antibiotik

Drevni narodi, poput starih Egipćana, Grka i Rimljana, kojima je kopar bio ne samo mirodija i simbol bogatstva nego i lijek. Već tisućama godina ovaj se začin podjednako koristio i u kulinarske i u medicinske svrhe. Listovi, sjemenke i eterično ulje kopra donose brojne dobrobiti za fizičko i mentalno zdravlje. Mnogi ne znaju, primjerice, da je kopar moćan prirodni antibiotik, koji suzbija opasne bakterije, gljivice i plijesan.

Kopar (lat. Anethum graveolens) je mediteranski začin intenzivne arome srodan koromaču i celeru. Koristi se kao aroma i obogaćuje razna jela, od juha i salata, do sendviča i kiselih krastavaca. Dok su sjemenke znatno intenzivnije i aromatičnije, listovi su nježnijeg i slađeg okusa. Jednako tako, kopar ublažava nadutost i plinove te da jača imunitet. Često se koristi kao pomoć kod dječjih kolika i grčeva.  Sadrži i znatne količine vitamina A i C, folate, željezo, kalcij i mangan.

Svoja ljekovita svojstva najviše može zahvaliti monoterpenima, poput karvona i limonena, zatim mineralima i aminokiselinama te flavonoidima, poput kemferola i vicenina.

U sklopu studije iz 2005. godine iz kopra su izolirane tri tvari koje su pokazale moćne učinke protiv brzorastućih mikobakterija.

Eterična ulja iz kopra sadrže monoterpene te imaju snažni antibiotski učinak. Ona djeluju tako da pojačavaju učinak antibiotske tvari nitrofurantoina u borbi protiv enterobakterija, poput E. coli i salmonele.

Neke su studije pokazale i da ekstrakti kopra odlično djeluju i protiv gljivica, poput Candide albicans, koja uzrokuje neugodnu kandidu, te gljivične plijesni Aspergillus niger (udisanjem njezinih spora dobiva se aspergiloza).

Kopar se danas koristi kao prirodna pomoć kod slijedećih oboljenja:

• gastrointestinalnih tegoba

• bubrežnih oboljenja

• oboljenja jetre i žučnog mjehura

• gubitka apetita

• prehlade i kašlja

• bronhitisa

• lošeg zadaha

• depresije

• infektivnih oboljenja

• hemoroida i menstrualnih grčeva

• genitalnih čireva

• nesanice i drugih poremećaja u spavanju

Nasjeckanim svježim koprom možete obogatiti razna jela, od juha i variva, preko salata i salatnih dresinga, pa sve do zapečenog povrća. Aromatične sjemenke već godinama obogačuju staklenke s ukiseljenim krastavcima.

Naime, od listova kopra (svježih ili sušenih) i sjemenki možete kuhati i ljekoviti čaj. Zahvaljujući antimikrobnom djelovanju, konzumacijom kopra, bilo da ga svježeg dodajete u jela ili pak od njegovih listova ili sjemenki kuhate čaj, smanjit ćete razine bakterija i ublažiti infekcije u usnoj šupljini i u unutarnjim organima.

Čaj kao pomoć kod prehlade, gripe, probavnih smetnji, nervoze i nesanice: 2 žličice usitnjenog lišća ili 4 žličice sjemenki prelijte s 2, 5 dl kipuće vode. Kada je gotovo poklopite i ostavite da odstoji 15-20 minuta. Čaj pijte obavezno nezaslađen.

Kod bržeg zacjeljivanja rana i ublažavanja infekcija na kožu možete nanijeti i malo eteričnog ulja kopra, i to razrijeđenog nekim baznim uljem. 

Rimski gladijatori mazali su tijelo uljem od kopra i jeli hranu začinjenu koprom, jer se vjerovalo da daje snagu. Kopar je jednogodišnja biljka. Naraste od 30 do 120 cm visine. Cijela biljka je glatka i mirisna. Listovi su končasti. Cvjetovi su žuti i narastu na 6 do 10mm dugim drškama, radijalno simetrični i petodijelni, a cvjeta od svibnja do kolovoza.