Za dobru kontrole migrene, jedne od najčešćih ponavljajućih i onesposobljavajućih glavobolji, važno je adekvatno vođenje tzv. “dnevnika migrene” koji je koristan ne samo bolesniku, već i liječniku specijalistu neurologije. Na taj način se prikupljaju informacije o učestalosti i obilježjima glavobolje, čimbenicima koji provociraju pojavu migrene (tzv. trigerima ili okidačima), dobiva uvid u vrstu i količinu akutne terapije te pomaže u procijeni njene učinkovitosti.
Migrena i glavobolja – pristup liječenju i samoliječenju
Provodeći tzv. “samoliječenje”, osobe s migrenom nerijetko poduzimaju pogrešne terapijske korake, što može dovesti do novih problema.
Glavobolja općenito, a posebice migrena, čest je razlog posjeta liječniku. Značajan postotak bolesnika s migrenom, korištenjem lijekova koji su dostupni u slobodnoj ljekarničkoj prodaji ne traži savjet liječnika obiteljske medicine, a još manje se obraća za pomoć neurologu. Provodeći tzv. “samoliječenje”, zahvaćene osobe nerijetko poduzimaju pogrešne terapijske korake, uzimajući lijekove koji djelomično ili uopće ne pomažu; nadalje, ponekad ih uzimaju u nedovoljnoj dozi, a još češće prekoračuju dozu. Ponekad ih uzimaju preventivno, iz straha da se glavobolja ne razvije, čime ulaze u začarani krug koji sasvim sigurno završava dugoročnim štetnim posljedicama, kao što je razvoj poteškoća s probavnim sustavom, jetrom, bubrezima ili koštanom srži, a u konačnici se razvija novi problem – glavobolja izazvana prekomjernom upotrebom analgetika.
Zašto je važno voditi dnevnik migrene?
Vođenjem dnevnika bolesnik s jedne strane postaje svjestan učestalosti i težine migrene, a s druge strane identificira trigere ili okidače.
Jednom kad se postavi dijagnoza migrenske glavobolje, dnevnik postaje najvažnije dijagnostičko sredstvo u njenom praćenju. Dnevnik migrene se može voditi na mjesečnoj ili godišnjoj razini, dostupan je u različitim formatima, bilo papirnatom ili elektronskom obliku. Osobito su praktični dnevnici u vidu aplikacija za mobilne uređaje. Bolesnici kojima migrena postaje sastavni dio svakodnevnog života nerijetko na upit o njenoj učestalosti ne mogu dati ni blizu precizan odgovor.
Vođenjem dnevnika bolesnik s jedne strane postaje svjestan učestalosti i težine migrene, čime se postiže bolja motiviranost za uzimanje profilaktičke terapije, ukoliko je riječ o češćoj pojavnosti. S druge strane, bilježenjem različitih čimbenika koji se mogu dovesti u vezu s pojavom glavobolje, povećava se mogućnost njihove identifikacije kao trigera ili okidača. U tom slučaju je izbjegavanjem prepoznatih provocirajućih čimbenika, moguće postići bolju kontrolu glavobolje ili ponekad sasvim spriječiti njenu pojavu. Jednako je tako bilježenjem značajki boli moguće pravovremeno prepoznati i glavobolju koja nije migrenska te planirati daljnje dijagnostičke i terapijske korake.
Muči vas glavobolja ili migrena? Ovo su tri prirodna načina da ih zauvijek pobijedite!
Što može izazvati napadaj migrene?
Brojne kliničke studije su koristile upravo dnevnike bolesnika kao sredstvo za identifikaciju provocirajućih čimbenika (faktora) te su na temelju njihovih rezultata oni podijeljeni u emocionalne, tjelesne, prehrambene i okolišne čimbenike. Shodno tome, i pristup samom problemu mora biti multidisciplinarne naravi.
Migrena kao reakcija na stres ili anksioznost
Emocionalni čimbenici spadaju u češće prepoznate provocirajuće čimbenike, a najčešći su stres, bilo u obliku pozitivnog ili negativnog uzbuđenja, anksioznost, depresija ili promjena dnevne rutine (kasniji odlazak na spavanje, promjena duljine sna, putovanje, početak godišnjeg odmora). Pojava migrene kao reakcije na stres se može prezentirati u vidu glavobolje nakon prestanka izloženosti stresu. Tako se kod nekih bolesnika javlja tipična „vikend migrena“, nakon što prestane stres vezan uz posao.
Umor, postura, hormoni i metabolizam – imaju li utjecaja na migrenu?
Tijekom reproduktivne dobi u više od polovice žena se migrena javlja u vrijeme ili neposredno pred ovulaciju, a ponekad i u vrijeme ciklusa.
Fizički ili tjelesni čimbenici uključuju umor i iscrpljenost, smjenski rad, napetost mišića osobito vrata i ramena uslijed lošeg držanja, dugotrajnog sjedenja, nisku razinu glukoze u krvi uslijed neadekvatnih prehrambenih navika te hormonalne varijacije u žena u sklopu menstrualnog ciklusa. Vezu između hormona i migrene potvrđuje i činjenica da se kod značajnog broja žena nastup migrene vezuje uz pojavu menarhe.
Također se tijekom reproduktivne dobi u više od polovice žena migrena javlja u vrijeme ili neposredno pred ovulaciju, rjeđe u vrijeme menstrualnog krvarenja, što se povezuje s padom razine estrogena. Moguća je također pojava migrene nakon završetka menstrualnog krvarenja, kao posljedica razvoja anemije uslijed gubitka krvi. Naposljetku, hormonalni utjecaj na pojavnost migrene potvrđuje i činjenica da se nastupom menopauze u žena značajno reducira broj migrenskih glavobolja, a nerijetko ona sasvim prestaje.
Utjecaj hrane
Dijetarni ili prehrambeni čimbenici povezani s provokacijom migrenskog napadaja zastupljeni su u oko 10 posto bolesnika, a uključuju konzumaciju specifičnih namirnica, što je ponekad teško razlučiti od snažne žudnje za istima, koja može prethoditi glavobolji u sklopu prodromalnog sindroma. Različiti dijetni režimi kao što je ketogena, veganska ili dijeta s niskim udjelom masti su se u brojnim istraživanjima uspoređivali s placebom, te su pokazali pozitivan učinak u smislu redukcije broja migrenskih napadaja, što potvrđuje utjecaj dijetarnih čimbenika na pojavnost migrene. Dosadašnja istraživanja na tom polju su pokazala da je post i odgađanje obroka najzastupljeniji provocirajući čimbenik, slijedi nedovoljni unos tekućine i posljedična dehidracija, konzumacija alkohola, što se povezuje s njegovim metabolitom-acetatom te objašnjava odgođeni nastup glavobolje nekoliko sati nakon konzumacije alkoholni pića.
U samo nekoliko minuta stvarno se možete riješiti boli i spriječiti mnoge bolesti!
