Kognicija se odnosi na niz moždanih funkcija na visokoj razini, uključujući vašu sposobnost učenja i pamćenja informacija, organiziranja, planiranja i rješavanja problema, fokusiranja, održavanja i preusmjeravanja pažnje, razumijevanja i korištenja jezika, tačnog opažanja okoline i obavljanja proračuna.
Promjena kognitivne funkcije ili kognitivna disfunkcija uobičajena je kod MS-a – više od polovice svih ljudi s MS-om razvit će probleme s kognicijom. Možda vam je to bio prvi simptom MS. Određene funkcije su vjerovatnije pogođene od ostalih:
Obrada informacija (bavljenje informacijama prikupljenim od pet osjetila)
Memorija (stjecanje, zadržavanje i dohvaćanje novih podataka)
Pažnja i koncentracija (posebno podijeljena pažnja)
Izvršne funkcije (planiranje i određivanje prioriteta)
Visuospacijalne funkcije (vizualna percepcija i konstrukcijske sposobnosti)
Verbalna tečnost (lagano pronalaženje riječi)
Za većinu ljudi promjene kognitivne funkcije su blage i mogu uključivati jedno ili dva područja kognitivnog funkcioniranja. Za manji broj ljudi s MS-om promjena kognitivne funkcije bit će izazovnija.
Neke se funkcije, uključujući opći intelekt, dugoročnu memoriju, vještinu razgovora i razumijevanje čitanja, vjerojatno neće promijeniti zbog MS-a.
Ako osjetite promjene u kognitivnim funkcijama, kompenzacijske strategije i alati mogu vam pomoći u učinkovitom funkcioniranju. Međutim, kognitivna disfunkcija jedan je od glavnih uzroka ranog odlaska u mirovinu . Rijetko kognitivna disfunkcija može postati toliko ozbiljna da osoba više ne možete samostalno funkcionirati.
Odnos prema drugim čimbenicima bolesti
Kognitivni problemi malo su povezani s drugim karakteristikama bolesti – što znači da možda nemate fizička ograničenja i imate značajna kognitivna oštećenja, dok netko drugi tko je fizički potpuno onesposobljen ne može imati kongnitivnih problema.
Promjene se mogu dogoditi u bilo kojem trenutku – čak i nerijetko kao prvi simptom MS -a ali su češće se javlja u kasnijoj fazi bolesti.
Kognitivna funkcija je u korelaciji s brojem lezija i područja lezije na MRI, kao i atrofijom mozga.
Kognitivna disfunkcija može se pojaviti s bilo kojim tijekom bolesti, ali je vjerojatnija kod progresivnog MS-a.
Vjerojatnije je da ćete tijekom egzacerbacije osjetiti kognitivne disfunkcije (prvi znakovi ili nove promjene).
Kognitivne promjene uglavnom napreduju sporo. Neće se vjerojatno drastično poboljšati nakon što su započele.
Poteškoće u pronalaženju pravih riječi
Poteškoće pamćenja što raditi na poslu ili tijekom svakodnevne rutine kod kuće
Poteškoće u donošenju odluka ili loše prosuđivanje
Poteškoće u rješavanju zadataka ili tijekom razgovora
Poteškoće s obavljanjem posla, uključujući neformalne ili formalne akcije
Poteškoće sa školskim uspjehom, uključujući slabije ocjena i problemi kod socijalnih izazova
Znanstveni dokazi podržavaju kognitivni pregled i evaluaciju za osobe s MS-om. Unatoč tome, o kognitivnim funkcijama se ne raspravlja otvoreno, i dovoljno, rutinski se vrednuje ili optimalno ne tretira. To je jedna od glavnih a nedovoljno zastupljenih potreba u u MS-u. Da bi se riješio taj jaz, Nacionalno društvo MS-a okupilo je multidisciplinarnu skupinu pružatelja zdravstvenih usluga, istraživača i pojedinaca na koje MS utječe kako bi pregledali znanstvenu literaturu i dali preporuke upravljanja tim problemom. Ova je skupina zaključila da odgovarajuće upravljanje kognitivnim disfunkcijama u MS uključuje:
Edukacija za osobe s MS i članove njihovih obitelji
Rani probir i kontinuirano praćenje tijekom čitavog tijeka bolesti
Sveobuhvatna procjena svake odrasle osobe ili djeteta koja pozitivno testira na testiranje ili pokazuje značajan pad kognitivnih sposobnosti
Sveobuhvatna procjena za svakog pojedinca koji se prijavljuje za invalidsko osiguranje zbog kognitivnog oštećenja
Intervencije za poboljšanje kognitivnog funkcioniranja i sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima
Ako ste zabrinuti zbog kognitivne disfunkcije, obratite se svom liječniku. Vjerojatno će obaviti kratki test i ti rezultati mogu dovesti do upućivanja za sveobuhvatnije kognitivno vrednovanje. Posebno obučeni zdravstveni radnik (neuropsiholog, logoped / jezika ili okupacioni terapeut) procijenit će vašu kognitivnu funkciju pomoću niza testova kako bi pažljivo procijenio sva područja kognitivne funkcije. Testiranje može trajati nekoliko sati, ali potrebna je pažljiva procjena kako bi se utvrdile specifične kognitivne funkcije na koje je MS utjecao i kako bi se isključili drugi mogući uzroci kognitivnih problema, kao što su lijekovi, umor ili promjene raspoloženja, uključujući depresiju, tjeskobu ili stres.
Pregled
Kognicija se odnosi na niz moždanih funkcija na visokoj razini, uključujući vašu sposobnost učenja i pamćenja informacija, organiziranja, planiranja i rješavanja problema, fokusiranja, održavanja i preusmjeravanja pažnje, razumijevanja i korištenja jezika, tačnog opažanja okoline i obavljanja proračuna.
Promjena kognitivne funkcije ili kognitivna disfunkcija uobičajena je kod MS-a a više od polovice svih ljudi s MS-om razvit će u jednom trenutku probleme s kognicijom. Možda vam je to bio prvi simptom MS-a. Određene funkcije su vjerovatnije pogođene od ostalih:
- Obrada informacija (bavljenje informacijama prikupljenim od pet osjetila)
- Memorija (stjecanje, zadržavanje i dohvaćanje novih podataka)
- Pažnja i koncentracija (posebno podijeljena pažnja)
- Izvršne funkcije (planiranje i određivanje prioriteta)
- Visuospacijalne funkcije (vizualna percepcija i konstrukcijske sposobnosti)
- Verbalna tečnost (pronalaženje riječi)
- Za većinu ljudi promjene kognitivne funkcije su blage i mogu uključivati jedno ili dva područja kognitivnog funkcioniranja. Za manji broj ljudi s MS-om promjena kognitivne funkcije bit će izazovnija.
Neke se funkcije, uključujući opći intelekt, dugoročnu (udaljenu) memoriju, vještinu razgovora i razumijevanje čitanja, vjerojatno neće promijeniti zbog MS-a.
Ako osjetite promjene u kognitivnim funkcijama, kompenzacijske strategije i alati mogu vam pomoći u učinkovitom funkcioniranju. Međutim, kognitivna disfunkcija jedan je od glavnih uzroka ranog odlaska iz radne snage. Rijetko kognitivna disfunkcija može postati toliko ozbiljna da više ne možete samostalno funkcionirati.
Odnos prema drugim čimbenicima bolesti
Kognitivni problemi slabo su povezani s drugim karakteristikama bolesti – što znači da možda nemate fizička ograničenja i imate značajna kognitivna oštećenja, dok netko drugi koji je fizički potpuno onesposobljen ne može kognitivno utjecati.
Promjene se mogu dogoditi u bilo kojem trenutku – čak i kao prvi simptom MS – ali su češće u kasnijoj bolesti.
Kognitivna funkcija je u korelaciji s brojem lezija i područja lezije na MRI, kao i atrofijom mozga.
Kognitivna disfunkcija može se pojaviti s bilo kojim tijekom bolesti, ali malo je vjerojatnija kod progresivnog MS-a.
Vjerojatnije je da ćete tijekom egzacerbacije osjetiti kognitivne disfunkcije (prvi znakovi ili nove promjene).
Kognitivne promjene uglavnom napreduju sporo. Neće se vjerojatno drastično poboljšati nakon što su započeli.
Priznanje
Rano prepoznavanje, procjena i liječenje važni su jer kognitivne promjene – zajedno s umorom – mogu značajno utjecati na čovjekovu kvalitetu života, odnose, aktivnosti i zaposlenje. Prvi znakovi kognitivne disfunkcije mogu biti suptilni – primijeti ih osoba s MS-om ili član obitelji ili kolega.
Poteškoće u pronalaženju pravih riječi
- Poteškoće pamćenja što raditi na poslu ili tijekom svakodnevne rutine kod kuće
- Poteškoće u donošenju odluka ili loše prosuđivanje
- Poteškoće u postizanju zadataka ili razgovora
- Poteškoće s obavljanjem posla, uključujući neformalne ili formalne disciplinske mjere
- Poteškoće s školskim uspjehom, uključujući opadanje ocjena i socijalne izazove
Rezime:
Znanstveni dokazi podržavaju kognitivni pregled i evaluaciju za osobe s MS-om. Unatoč tome, o kognitivnim funkcijama se ne raspravlja otvoreno, rutinski ih se vrednuje ili vrlo malo optimalno tretira. To je jedna od glavnih nezadovoljnih potreba u skrbi o MS-u. Da bi se riješio taj jaz, Nacionalno društvo MS-a okupilo je multidisciplinarnu skupinu pružatelja zdravstvenih usluga, istraživača i pojedinaca na koje MS utječe kako bi pregledali znanstvenu literaturu i dali preporuke upravljanja. Ova je skupina zaključila da odgovarajuće upravljanje kognitivnim disfunkcijama u MS uključuje:
- Edukacija za osobe s MS i članove njihovih obitelji
- Rani probir i kontinuirano praćenje tijekom čitavog tijeka bolesti
- Sveobuhvatna procjena svake odrasle osobe ili djeteta koja pozitivno testira na testiranje ili pokazuje značajan pad kognitivnih sposobnosti
- Sveobuhvatna procjena za svakog pojedinca koji se prijavljuje za invalidsko osiguranje zbog kognitivnog oštećenja
- Intervencije za poboljšanje kognitivnog funkcioniranja i sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima
Ako ste zabrinuti zbog kognitivne disfunkcije, obratite se svom liječniku. Vjerojatno će obaviti kratki test i ti rezultati mogu dovesti do upućivanja na sveobuhvatnije kognitivno vrednovanje. Posebno obučeni zdravstveni radnik (neuropsiholog, logoped ili okupacioni terapeut) procijenit će vašu kognitivnu funkciju pomoću niza testova kako bi pažljivo procijenio sva područja kognitivne funkcije. Testiranje može trajati nekoliko sati, ali potrebna je pažljiva procjena kako bi se utvrdile specifične kognitivne funkcije na koje je utjecao i kako bi se razvrstali drugi mogući uzroci kognitivnih problema, kao što su lijekovi, umor ili promjene raspoloženja, uključujući depresiju, tjeskobu ili stres.
Liječenje (kognitivna rehabilitacija)
Na temelju rezultata kognitivnih ispitivanja – uključujući kognitivne deficite i snage – može se preporučiti plan kognitivne rehabilitacije. Kognitivna rehabilitacija uključuje kombinaciju restorativnih i kompenzacijskih aktivnosti.
Restorativne aktivnosti mogu uključivati vježbe učenja i pamćenja:
Kombinirajte načine učenja: vjerojatnije ćete nešto zapamtiti ako ga “vidite, izgovorite, čujete, napišete, učinite.” U redu je da si date dodatno vrijeme.
Ponovite i utvrdite: Ponovite ono što ste čuli i provjerite je li ispravno da poboljšate svoju pažnju i memoriju.
Prostorna proba: Ponavljajte i vježbajte informacije u razmacima koji su raspoređeni sa vremenom kako biste poboljšali svoju sposobnost pohranjivanja podataka.
Gradite si asocijacije: koristite memorijska pomagala! Na primjer, da biste zapamtili ime nekoga koga ste upravo upoznali, povežite njegovo ime s prijateljem ili članom obitelji s istim imenom ili s mjestom, bojom ili događajem koji zvuči kao njegovo ime.
Kompenzacijske aktivnosti koje pomažu u nadoknađivanju funkcija koje više ne rade dobro mogu obuhvaćati:
Konsolidirajte i centralizirajte! Označite jedno mjesto u vašem domu kao informativni centar “Grand Central”. Uključite u njega svoj glavni kalendar, poštu, račune, telefonske poruke, popise obaveza, ključeve, novčanik, popise za kupovinu i još mnogo toga.
Plan: Postavite kalendar dovoljno velik da prikazuje obveze, aktivnosti i društvene angažmane i podsjetnike! Držite olovke ili markere blizu uz sebe. Ili koristite računalni program postavljen sa podsjetnicima za rutinske zadatke (sinkronizirajte ga s mobilnim uređajima kako biste imali svoje sastanke s vama u pokretu).
Snimanje: diktirajte svoj popis obaveza, bilješke ili druge stvari koje se pamte na digitalnom diktafonu (dostupno na mnogim pametnim telefonima).
Podsjetnik: koristite kontrolne popise, alarm na satu ili telefonu, kuhinjski tajmer i još mnogo toga.
Uklonite ili sklonite stvari koje vas ometaju. Isključite televizor, glazbu i sve drugo što je “uključeno” dok razgovarate s nekim osobno ili telefonom. Povlačenje od buke u jer ona u pozadini može otežati učenje ili pamćenje. Ako ne možete ukloniti pomutnju (na primjer, ljudi koji razgovaraju na zabavi), pitajte: “Možemo li razgovarati na nekom mirnijem mjestu?”
Odmorite se. Ako imate poteškoća s koncentracijom, osvježite se.
Radite jednu po jednu stvar . Izbjegavajte prebacivanja s jedne na drugu temu ili zadatake jedan na drugi. Završite ili pronađite odgovarajuće mjesto za zaustavljanje u onome na čemu trenutno radite prije nego što se prebacite na nešto drugo.
Istraživanje sposobnosti spoznaje
U tijeku su studije kako bi se utvrdili načini za stabilizaciju ili poboljšanje kognitivne disfunkcije. Budući da se pokazalo da lijekovi za modificiranje bolesti smanjuju nakupljanje novih demijelinizirajućih lezija, vjerojatno i pomažu u stabilizaciji kognitivnih promjena. Međutim, potrebno je više studija kako bi se utvrdila njihova učinkovitost u ovom području.
Simptomatski tretmani mogu privremeno poboljšati kognitivno funkcioniranje bez promjene dugoročnog tijeka. Studije nekih stimulansa središnjeg živčanog sustava pokazale su da mogu biti od pomoći kod zadržavanja pažnje, brzinu obrade i druge probleme s pamćenjem.
Studije koje financira National MS Society istražuju prirodnu povijest kognitivnih promjena, zajedno s boljim načinima dijagnosticiranja i liječenja kognitivnih problema u MS-u. Nadaju se da će u budućnosti ljudi s MS-om imati pristup kombinaciji terapija koje mijenjaju bolest, simptomatskog liječenja i kognitivne rehabilitacije koja će modificirati tijek i utjecaj kognitivnih promjena u MS-u.
Ivan Novak
IZVOR i : American Academy of Clinical Neuropsychology- directory of board-certified neuropsychologists. American Academy of Pediatric Neuropsychology- directory of board-certified pediatric neuropsychologists. Real Talk MS Podcast- New Guidelines for Managing MS Cognitive Dysfunction with Dr. John DeLuca Cognition Research and Strategies- webinar brought to you by the National MS Society and Can Do MS MS In Focus MS Trust Recommendations for cognitive screening and management in multiple sclerosis care-professional paper published in the Multiple Sclerosis Journal A Closer Look at Cognition - Momentum article Your Mind is a Muscle, Too: The Relationship Between Exercise and Cognition- webinar brought to you by the National MS Society and Can Do MS
