Druga radionica u sklopu projekta „Savjetovalište u gostima” održana je u prostorijama središnjice SUH-a, a tema je bila obiteljska mirovina. Radionicu je vodio pravnik Mladen Petrinović, a na kraju izlaganja na odgovore 30-tak nazočnih odgovarali su pravni savjetnici SUH-a, Davor Šmuljić i Anto Kuprešak.
Kako je objasnio Petrinović, obiteljska mirovina je vrsta mirovine koja predstavlja model solidarnosti unutar prvog javnog mirovinskog stupa s ciljem zaštite članova obitelji umrlog osiguranika, prvenstveno supružnika i djece, no mogu je primati primjerice i izvanbračni drugovi koji su s osiguranikom do njegove smrti živjeli u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.
Udovica/vac ima pravo na obiteljsku mirovinu ako je napunio/la 50 godina života i to pod određenim uvjetima: da je osiguranik navršio najmanje pet godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža; da je ispunio uvjete za invalidsku mirovinu; da je osiguranik bio korisnik starosne mirovine, prijevremene starosne ili invalidske mirovine te ako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.
No, postoje i iznimke pa tako članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranika, ako je smrt osiguranika ili osobe osigurane u određenim okolnostima nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, kazao je Petrinović.
Pravo na obiteljsku mirovinu gubi se ako je član obitelji namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika mirovine ili se namjerno onesposobio za rad radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.
Udovica od pedesete
Udovac/ica može biti i mlađi od 50 godina, ako je do smrti bračnog druga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili je taj gubitak nastao u roku jedne godine nakon smrti bračnog druga. Također, ako udovica nije navršila 50 godina, ali je imala navršenih 45 godina, ima pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života.
Petrinović je ukazao i na veliku nepravdu prema korisnicima obiteljske mirovine, jer za razliku od drugih umirovljenika, oni ne mogu raditi do pola radnog vremena i zadržati mirovinu, već im se obustavlja. Koliko je stvar ozbiljna govori i podatak da su korisnici obiteljskih mirovina u 94 posto slučajeva žene, koje primaju mirovine niže od prosječnih. Zbog toga je SUH podnio inicijativu Ministarstvu rada i mirovinskog sustava za izmjenu odredbe o obustavi obiteljske mirovine u slučaju zaposlenja.
Djeca imaju pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja i nakon navršene 15. godine života u razdobljima kada nije zaposlen, ali najduže do 18. godine. Izuzetak su djeca koja se redovito školuje te ona mogu primati obiteljsku mirovinu do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene 26. godine života, pojasnio je Petrinović.
Dijete koje izgubi radnu sposobnost ima pravo na obiteljsku mirovinu sve dok mu traje ta nesposobnost.
U slučajevima kada obiteljsku mirovinu koriste dva ili više članova obitelji pa nekom od njih prestane pravo na mirovinu, ostalim članovima koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu ponovno se određuje visina mirovine.
A što kad se udaš?
U slučaju da udovica/ac stupi u novi brak, ne gubi pravo na obiteljsku mirovinu, naglasio je Petrinović. Objasnio je i da osoba koja je stupila u novi brak stječe pravo na obiteljsku mirovinu i po osnovi novog braka, pa ako primjerice udovici umre i drugi muž, ona može izabrati povoljniju mirovinu, dakle od prvog ili drugog muža.
U slučaju da obiteljsku mirovinu prima jedan član obitelji, tada mirovinski faktor iznosi 0,7, odnosno osoba ima pravo na 70 posto mirovine preminulog. Za dva člana obitelji faktor iznosi 0,8, za tri 0,9, a za četiri i više članova obitelji 1,0, dakle korisnici u tom slučaju primaju punu mirovinu, objasnio je Petrinović.
I na kraju o razvedenima. Pravo na obiteljsku mirovinu ima i udovica/ac ako je navršila 50 godina i ako joj je sudskim putem utvrđeno uzdržavanje.((suh.trecadobhrvatska.com))
