Sportaši i profesionalni sportaši imaju sasvim drugačiji izračun mirovina od uobičajenih poslova koji većina radi. Njihov vijek trajanja je ograničen, na dio kolikoo dugo netko može biti profesionalni sportaš i to vrijeme je puno kraće od ostalih umirovljenika. Samim time oni imaju i poseban sustav po kojem dobivaju mirovine. Zapravo oni ni ne primaju mirovine, već trajne naknade, koji regulira Zakon o sportu. Najviše trajne naknade tog tipa za bivše profesionalne sportaše su 5 400 kuna. Ipak RH dijeli te mirovine u dvije kategorije u kojoj su na vrhu oni koji su postizali svjetski priznate rezultate i nagrade. Kolokvijalan naziv za njih je sportska mirovina i nemaju veze sa klasičnim mirovinskim sustavom. Te dvije kategorije dijele se na trajne i jednokratne mirovine.
Zakon o sportu odredio je da su trajne naknade doživotne, koje primaju vrhunski sportaši, osvajači raznih medalja na natjecanjima. Treneri i stručni stožer nagrađivanog sportaša imaju pak pravo na jednokratnu naknadu koji je regiran Zakonom o sportu. Najbitnije su naravno olimpijske medalje, a njih ima 44 sportaša u RH, ali i medalje sa svjetskih europskih natjecanja u senior ligi. Takvu mirovinu mogu ostvariti samo oni sportaši koji imaju navršenih 45 godina, imaju hrvatsko državljanstvo i prebivalište u RH.
Dr. sc. Ante Vuković opisao je što znači biti profesionalan sportaš.
“Profesionalni sportaš je osoba kojoj je bavljenje sportom osnovno zanimanje i kojemu se po toj osnovi uplaćuje doprinos za obvezna osiguranja, a status profesionalnog sportaša kao i njegova prava i obveze uređuju se aktima nacionalnog sportskog saveza”,- objašnjava Vuković.
Također ističe da je u RH biti sportaš i to profesionalni još uvijek pitanje nacionalnog ponosa.
“Davanje povlastica jednoj društvenoj skupini (vrhunskim sportašima) može u cijeloj zajednici proizvesti pozitivne, ali i negativne učinke i domašaje, osobito ako se novi troškovi financiraju isključivo iz državnog proračuna”, – ističe dr. sc. Vuković.
Prosjek koji ostvaruju profesionalni sportaši obično iznosi ovoliko:
- Osvajači zlatnih olimpijskih medalja te svjetski i europski prvaci primaju maksimalan iznos od 5.400 kuna mirovine,
- Oni koji su osvojili srebrne medalje na Olimpijskim igrama primaju 4.320 kuna,
- Osvajači srebrnih medalja na svjetskim i europskim natjecanjima primaju 3.240 kuna,
- Oni koji su osvojili brončane medalje na Olimpijskim igrama primaju 3.240 kuna,
- Osvajači brončanih medalja na europskim i svjetskim natjecanjima primaju 2.160 kn.
Ti iznosi Zakona o sportu nisu se mijenjali još os 2013. godine, pa se može znati koliko će novaca u mirovini primiti Čorluka, Modrić ili koju mirovinu ostvaruje Boban. No mnogi sportaši zapravo ostanu u sportu radeći kao mentori, treneri ili na nekim sličnim pozicijama. Dok neki novac koji su stekli bavljenjem sportom ulože u restorane, barove ili neke druge privatne biznise, pa nisu primorani živjeti od skromne mirovine koju su stekli teškim odricanjima i zalaganjem. Današnji nogometaši zarađuju ogromne svote novaca, ali i velik se iznos tog novca oporezuje i odlazi u doprinose za mirovine. Kada steknu uvjete koji im omogućavaju odlazak u „običnu“ starosnu ili prijevremenu mirovinu i ih mogu koristiti. Iznos te mirovine računat će se po temelju trajanja mirovinskog staža, kao i samih uplaćenih doprinosa.
Dakle svi oni koji su do sada mislili da profesionalni sportaši imaju ogromne mirovine, zapravo nemaju. Ukoliko ne ulože svoj novac u nešto će im osigurati kvaliteniju i mirniju budućnost.
