Jednakost šansi u postizanju svakodnevne kvalitete života kod gluhoslijepih osoba

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

Jednakost šansi u postizanju svakodnevne kvalitete života kod gluhoslijepih osoba

 

Gluhosljepoća je  kombinacija gubitka vida i sluha koja utječe na sposobnost osobe da komunicira, pristupi informacijama i zaobilazi se. Specifičnost ovog oblika invaliditeta proizlazi iz činjenice da se radi o dvostrukom oštećenju, što ovu populaciju čini posebno ranjivom. Marija Brajdić Vuković, s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu provela je narativno biografsko istraživanje kvalitete života i jednakosti šansi gluhoslijepih osoba s područja grada Zagreba.

Zbog navedene ograničenosti komunikacije, gluhoslijepe osobe imaju ograničena društvena iskustva. Kao posljedica nedostatka svakodnevnih iskustava, takva osoba može izgledati društveno nespretno ili grubo, a zapravo jednostavno nije imala prilike sudjelovati u izmjeni izraza lica i gesti koje su veoma važni aspekti društvenih interakcija.

Iskustva svakodnevice su im gotovo svima jednaka, »svaki dan isto«. Većina ih je u mirovini, s puno slobodnog vremena koje često ne znaju kako ispuniti. Jedna od velikih prepreka u tome jest pratnja koja, zbog velike količine korisnika i bitnijih aktivnosti, ne može uvijek biti dostupna za popunjavanje slobodnog vremena. Druga velika prepreka u popunjavanju slobodnog vremena su jezične barijere, koje kod nekih osoba sprječavaju praćenje sadržaja u udrugama osoba sličnih oštećenja (npr. udruge za gluhe).

Međutim, osobe koje mogu popratiti sadržaj drugih, sličnih udruga, popunjavaju slobodno vrijeme na taj način. Istraživanju o gluhosljepoći i komunikaciji gluhoslijepih osoba, spominje ulogu koju imaju organizacije za gluhoslijepe i gluhe osobe u pružanju podrške, upućujući ih na aktivnosti i pokazujući im da još uvijek mogu imati dobru kvalitetu života. Također su spomenuli određene gluhoslijepe koji su aktivni u organizacijama te koji pokazuju da gluhoslijepe osobe »mogu činiti stvari«.

Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj stupio je na snagu tek od 01.08.2015, do tada su se osobe s navedenom vrstom invalidnosti snalazile potpuno same ili u malim skupinama na mnogobrojne načine.

Sandra Vukušić, Davorka Ožura

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

CROATIA FIRST!!

Pažljivo slušajući što su sve naši političari pričali i još uvijek pričaju nakon nastupa

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?