Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, Mirando Mrsić bivši ministar rada i mirovinskog sustava, ukinuo je je besplatnu dostavu mirovine na kućnu adresu umirovljenike sa 1. siječnja 2014. godine. HZMO je Hrvatskoj pošti za tu uslugu plaćao gotovo 80 milijuna kuna.
S obzirom da je prije izmjene Zakona bilo registrirano 188.077 korisnika besplatne dostav mirovina, to bi otprilke stavilo cijenu na 35 kuna po jednoj dostavi mirovine. Danas, šest godina kasnije, pravo besplatne dostave mirovine putem pošte koristi 85.978 umirovljenika što iznosi 20,9 milijuna kuna. Dakle, 20 kuna po jednoj dostavi. Kada bi današanju cijenu dostave primjenili prije šest godina, sveukupni iznos dostve mirovina bio bi 45 milijuna kuna, umjesto gotovo 80. Dakle, gotovo upola manje.
Pitanje koje se zapravo nameće samo po sebi, ali i kojeg je Sindikat umirovljenika Hrvatske postavio je “Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste?”
Iz Hrvatske pošte su reagirali odgovorom kako putem pošte mirovine prima više od 90 tisuća umirovljenika, te kako su razvili program za “mali broj aktivnih korisnika” po kojem umirovljenici sami plaćaju dostavu mirovine.
“Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’”, kažu u Pošti.
Ovu uslugu umirovljenici plaćaju deset kuna plus jedan posto mirovine što iznosi, sa prosječnom hrvatskom mirovinom, otprilike 35 kuna po ostavi, odnosno isti iznos kao prije šest godina.
Iako je iznos ostao isti, te se na prvu ruku čini kako nije došlo do značajne promjene cijene zbog nečijih „dugih prstiju“, ostaje porazna činjenica, kako je financijska loptica opet prebačena na umirovljenike. Umirovljenici su najčešća i najlakša meta bilo kakvih financijskih pohoda s obzirom na to da su već sada ekonomski gledano najranjivija skupina građana. Pa nakon svih davanja i nameta, liječničkih troškova i zdravstvenih cenzusa, neka si još i plaćaju dostavu zaslužene mirovine. Starost se u Hrvatskoj izuzetno kažnjava pa tako i stariji građani koji nemaju mogućnosti ili znanja za upravljanje vlastitim financijama putem digitalnih računa, moraju plaćati namete kako bi uopće došli do svojim trudom teško zarađenih novaca.
