HSU: Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju

Silvano Hrelja danas je  u Saboru  potvrdio da su u saborsku proceduru poslali prijedlog zakona koji bi drastično povećao cenzus za besplatno dopunsko osiguranje.

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Prvi stup mirovinskog osiguranja čini obvezno mirovinsko osiguranje utemeljeno na međugeneracijskoj solidarnosti, tekućem financiranju izdataka i unaprijed definiranim davanjima, a uređeno je Zakonom o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018 -Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/2018 i 115/2018) -u daljnjem tekstu: ZOMO i drugim posebnim propisima o mirovinskom osiguranju.

Osiguranicima se nanačelima uzajamnosti (ovisnost visine mirovine o dužini staža i visini plaća) i solidarnosti (socijalna preraspodjela u korist određenih skupina) obvezno osiguravaju prava za slučaj starosti i invalidnosti, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika mirovine (pravo na starosnu, prijevremenu starosnu, invalidsku, obiteljsku, najnižu i osnovnu mirovinu), profesionalna rehabilitacija, naknada zbog tjelesnog oštećenja i naknada putnih troškova u vezi s ostvarivanjem osiguranih prava. Odredbama ZOMO-a uređeni su uvjeti, način i postupak ostvarivanja tih prava u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod).

Pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik može steći kada ispuni uvjete za mirovinu, a nakon prestanka osiguranja ako ZOMO-mnije drukčije određeno.

Osiguranik kojemu nije prestalo osiguranje može podnijeti zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu najranije jedan mjesec prije prestanka osiguranja uz pružanje dokaza o datumu prestanka osiguranja.Pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu priznaje se osiguraniku od dana navedenog u zahtjevu, ali najranije od prvog sljedećeg dana nakon prestanka osiguranja.Kada se pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu ostvaruje na zahtjev osiguranika nakon prestanka osiguranja, a u zahtjevu nije naveden datum od kojega osiguranik traži priznanje prava na mirovinu, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga idućeg dana nakon prestanka osiguranja, ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja.

Ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenoga roka, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.Kada je osiguranik zahtjev podnio unutar roka od šest mjeseci od dana prestanka osiguranja, a u zahtjevu traži da mu se pravo na starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu prizna s kasnijim datumom od prvog sljedećeg dananakon prestanka osiguranja, pravo će mu se priznati s izabranim datumom, ali samo onda ako je unutar roka od šest mjeseci od prestanka osiguranja.

Iznimno, osiguranik koji je nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika nastavio raditi, ali ne više s punim radnim vremenom, nego do polovice punog radnog vremena koje je radio prije ispunjenja uvjeta, može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na tu mirovinu od dana s kojim je nakon ispunjenja uvjeta nastavio raditi do polovice punog radnog vremena.

Na taj način, upravo su korisnici mirovine s najnižim mirovinskim primanjima dodatno zakinuti, jer se demotiviraju da rade uz mirovinu do polovicu punog radnog vremena, odnosno ako se zaposle, smanjuju im se ionako minimalne i za život nedostatne mirovine.

2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom i posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Pravo na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik može steći kada ispuni uvjete za mirovinu, s tim da to može biti najranije od dana podnošenja zahtjeva i ne kasnije od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva, o čemu se osiguranik izjašnjava u zahtjevu za ostvarivanje prava na mirovinu.

Za ostvarivanje prava ne traži se više prestanak osiguranja.Omogućuje se da korisnici starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišneg osiguranika, prijevremene starosne mirovine i obiteljske mirovine budu u punom radnom vremenu zaposleni ili obavljaju samostalnu djelatnost i koriste mirovinu.

Iznimka su korisnici invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, korisnici privremene invalidske mirovine iz članka 57. ovoga Zakona i korisnici invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno zbog potpunog gubitka radne sposobnosti kojima je ta mirovina prevedena u starosnu mirovinu prema članku 58. stavku 1. i članku 175. stavcima 7. i 8. Zakona o mirovinskom osiguranju.

U slučajevima određivanje prijevremene starosne, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i starosne mirovine u slučaju kada se mirovina ponovno određuje nakon što je korisnik ostvario najmanje jednu godinu staža osiguranja, nova mirovina odredit će se prema ukupnom mirovinskom stažu i ostvarenim vrijednosnim bodovima prije i poslije ostvarivanja prava na prijašnju mirovinu.

Korisniku prijevremene starosne mirovine kojem je za vrijeme zaposlenja odnosno obavljanja samostalne djelatnosti bila isplaćivana starosna mirovina, polazni faktor se određuje u visini polaznog faktora na temelju kojeg je bila određena prijašnja starosna mirovina, a korisniku prijevremene starosne mirovine kojemu je mirovina bila obustavljena za vrijeme zaposlenja odnosno obavljanja samostalne djelatnosti polazni faktor seodređuje tako da se polazni faktor na temelju kojeg je bila određena prijašnja prijevremena starosna mirovina, poveća za 0,2% za svaki mjesec za koji je bila obustavljena isplata mirovine zbog zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, a može iznositi najviše 1,0.

Korisniku starosne mirovine, odnosno starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika kojem je za vrijeme zaposlenja odnosno obavljanja samostalne djelatnosti bila isplaćivana starosna mirovina, polazni faktor se određuje u visini polaznog faktora na temelju kojeg je bila određena prijašnja starosna mirovina.

Ako mu je bila obustavljena isplata starosne mirovine za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, a navršio je 35 godina mirovinskog staža, polazni faktor se određuje tako da se polazni faktor na temelju kojeg je bila određena prijašnja starosna mirovina, poveća za 0,34% za svaki mjesec za koji je bila obustavljena mirovina, a najviše do 1,204.prenosi