Hoće li predsjednik slovenskih umirovljenika (DeSUS) postati novi slovenski premijer?

Za one koji ne znaju DeSUS je kao jedina etablirana umirovljenička stranka u Sloveniji već dugo ona stranka o kojoj „ovisi“ vladajuća većina u slovenskom parlamentu bazirajući svoje djelovanje prvenstveno na programskoj suradnji tako da je u prethodnom periodu uspješno surađivala sa strankama lijevog i desnog centra obnašajući pri tome važne dužnosti u predstavničkoj i izvršnoj vlasti Slovenije. Trenutno imaju 5 zastupnika u nacionalnom parlamentu i dva ministra u Vladi (zdravlja i poljoprivrede).

Aleksandra Pivec je, po mnogima sasvim neočekivano, u siječnju 2020. izabrana za novu predsjednicu DeSUS i tako zamijenila Karla Erjaveca. Obećala je članstvu da će brzo konsolidirati stranku, no ona se umjesto umirovljeničkim problemima, i opet po riječima svojih oponenata, počela baviti ideološkim udruživši se sa „krajnje desnom“ Janšinom Vladom čime je još više razjedinila stranku, tako da su već nakon nekoliko mjeseci njenog vođenja stranke mnogi nezadovoljnici već glasno počeli tražiti njenu smjenu prozivajući je pri tome i za neke afere oko korištenja proračunskog novca u privatne svrhe. U rujnu je nakon žestokih pritisaka svih zastupnika iz redova DeSUS-a bila prisiljena podnijeti ostavku, a već u prosincu ove godine se na novim unutarstranačkim izborima na čelo stranke ponovo vratio njen prethodnik Karl Erjavec koji je odmah po preuzimanju čelne pozicije raskinuo koaliciju sa Janšinom tražeći sa oporbom koju predvodi bivši premijer Marjan Šarec i njegovu smjenu. Po svemu sudeći upravo bi Karl Erjavec ovim brzim političkim manevrom mogao uz vračanje povjerenja svojih članova i birača postati novi slovenski premijer.

Po riječima bliskih suradnika Aleksandra Pivec do njene smjene i potpunog obrata nije došlo radi njenog lošeg vođenja stranke već radi tihe unutarstranačke opstrukcije od strane poražene struje koja se nakon izbornog poraza brzo konsolidirala i od prvog dana joj konstantno „sapunala dasku“. Dio krivnje za brzi obrat i gubitak pozicije predsjednice stranke, ali i ministarske fotelje, je realno gledajući ipak najvećim dijelom došao njenom krivnjom radi toga što je potpuno nepripremljena dočekala izbornu pobjedu misleći da će nakon izbora imati dovoljno vremena za lagano slaganje svog tima sa kojim je namjeravala voditi stranku. Iskusni igrači su i te kako dobro znali brzo iskoristiti početno nesnalaženje Aleksandra Pivec u predsjedničkoj ulozi tumačeći ga pred članstvom kao njenu nesposobnost za vođenje stranke, i na koncu u tome uspjeli.

Milivoj Špika, BUZ