HELJDA – biljka s tradicijom

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Heljda (Fagopyrum esculentum) pravo je bogatstvo od biljke, zahvaljujući svom hranjivom sastavu. Ono što je razlikuje od ostalih žitarica je odsutnost glutena, proteina koji uzrokuje celijakiju. Zato je heljda, pravi izbor integralnog obroka, kod ljudi koji su osjetljivi na gluten.

Heljda – biljka s tradicijom

Heljda potječe iz sjeverne Europe i Azije. Prije 1.000 godina uzgajana je na tradicionalan način u Kini, odakle se proširila Europom i Rusijom tijekom 14. i 15. stoljeća. Nešto kasnije počela se uzgajati i u Americi.

Danas se heljda najviše uzgaja u Rusiji i Poljskoj, gdje se koristi kao dodatak tradicionalnim jelima.

Naime, za razliku od rasprostranjenog uvjerenja da je heljda žitarica – jer se tako tretira i u kulinarstvu – svrstava se u trave s jestivim sjemenkama, odnosno u povrće (a prema nekim mišljenjima, čak u voće). Uglavnom se koristi u prehrani kao cjelovito zrno, sirovo ili prženo. Druga varijanta je mljevenje žitarica i dobivanje heljdinog brašna koje se prodaje u svjetlijoj ili tamnijoj verziji. Tamnija varijanta heljdinog brašna smatra se nutritivno vrijednijom.

U biljnoj fazi heljda ima cvjetove koji su pčelama izuzetno privlačni zbog svog finog mirisa. Od njih se izrađuje gusti heljdin med, tamne boje, posebno jakog okusa.

Sjemenke heljde ne sadrže gluten

Prehrambeni profil same heljde je impresivan. U usporedbi s drugim žitaricama, heljda ne sadrži potencijalni alergen – gluten, zbog čega je vrlo cijenjena kao hrana odabira za ljude s celijakijom. Može se koristiti kao heljdino brašno, kao nadomjestak za pšenično i druge vrste brašna koje sadrže gluten.

Heljda kao zaštitnik krvnih žila

Blagotvorni učinci heljde na kardiovaskularni sustav mogu se pripisati specifičnim tvarima, zvanim flavonoidi, posebno rutin. Rutin, koji se nalazi u sjemenkama heljde, ima ulogu održavanja normalne elastičnosti krvnih žila, osiguravajući normalan protok krvi kroz krvne žile i sprečavajući pojavu krvnih ugrušaka u cirkulaciji.

Također, prehrana koja uključuje jela od heljde smanjuje razinu “lošeg” LDL kolesterola, a povećava vrijednost “dobrog” HDL kolesterola. To štiti tijelo od pojave visoke razine kolesterola na zidovima krvnih žila i štiti nas od hipertenzije.

Mineral koji je prisutan u heljdi je magnezij. Njegova uloga u sprečavanju razvoja kardiovaskularnih bolesti je opuštanje krvnih žila, poboljšanje cirkulacije i održavanje krvnog tlaka na normalnim vrijednostima.

Kontrola šećera u krvi – smanjenje rizika od dijabetesa

Zbog prisustva velike količine topivih vlakana u sebi, heljda je korisna ljudima koji pate od dijabetesa tipa 2.

Njegova je zadaća smanjiti i regulirati razinu glukoze u krvi. To održava razinu inzulina i sprječava nastanak dijabetesa.

Studija provedena u Sloveniji pokazala je da uporaba heljde u prehrani pozitivno utječe na snižavanje glukoze u krvi, za razliku od pšeničnog, raženog i drugih vrsta žitnih brašna.

Američke studije izvijestile su o velikom postotku smanjenja rizika od razvoja dijabetesa tipa 2 kod žena koje su jele tri obroka cjelovitih žitarica dnevno, u usporedbi sa ženama koje su jele jednu porciju tjedno. Kontrola šećera u krvi u ovom se slučaju pripisuje visokom udjelu magnezija koji se nalazi u heljdi. Što je veći unos magnezija, to je manji rizik od razvoja dijabetesa.

Utjecaj heljde na probavu

Heljda je biljka koja se može svrstati među najbolja sredstva za čišćenje crijeva. Zbog visokog sadržaja vlakana koja su djelomično netopiva, heljda podupire perilstatike u crijevima, utječe na kontrakcije mišićne stijenke crijeva i njihovo pražnjenje. Stoga je heljda učinkovita kod poremećaja s probavom i zatvorom. Uz to, heljda djeluje kao sredstvo za smanjenje apetita, zbog čega ćete se dulje osjećati sitima i nećete osjećati glad.

Heljda kao antioksidans i imunostimulator

Jedan od važnih učinaka heljde je podizanje općeg zdravstvenog stanja, kao i učinak na imunološki sustav. Zbog posjedovanja flavonoida, antioksidativno djelovanje na slobodne radikale prisutno je u velikom volumenu. Osim flavonoida, za zaštitu tijela od infekcija i pada imuniteta zaslužni su vitamin E, selen i cink koji također ulaze u nutritivni sadržaj heljde.

Prevencija astme kod djece

Studije su pokazale povezanost između upotrebe heljde u prehrani i razvoja astme u djece. Nedovoljan unos vitamina E, selena i magnezija kroz heljdu u prehrani može dovesti do pojave ranih simptoma astme u djece.

Razvoj djece i mladih

Heljda je zbog visokog sadržaja selena i cinka izuzetno važna u razvoju djece i mladih. Selen i cink važni su za stvaranje zdravih, snažnih kostiju, kao i zubi i noktiju.

Heljda u borbi protiv anemije

Heljda je biljka koja sadrži puno željeza, mikroelementa koji je važan u stvaranju crvenih krvnih stanica i hemoglobina. Zbog nedostatka željeza javlja se anemija, praćena slabošću, bljedilom, nedostatak koncentracije, ubrzano i plitko disanje. Heljdina prehrana može spriječiti ove simptome.

Izuzetno vrijedni proteini u heljdi

Kao biljna hrana sadrži visoko vrijedne proteine, s osam esencijalnih aminokiselina, od kojih je najzastupljenija aminokiselina lizin.

Ova je dijeta vrlo važna za sportaše, ljude koji ulažu puno fizičkog napora. Može se koristiti u modernoj prehrani – veganskoj, jer zamjenjuje crveno meso, ali tijelo se i dalje nosi s vrlo vrijednim biljnim proteinima.

Heljdina prehrana može se uključiti u mnoge dijetne programe za mršavljenje. Prisutnost vlakana daje dulji osjećaj sitosti, smanjuje apetit, povećava fizičku energiju i mišićnu masu te uklanja višak masnih naslaga.

Heljda je puna silicijskih kristala te je otporna na nametnike i druge „prirodne neprijatelje“. Ljuskice heljde se koriste na dalekom Istoku već stotinama godina u punjenju jastuka zbog antialergenih, antibakterijskih i drugih blagotvornih svojstava.

Davorka Ožura

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?