Glas umirovljenika – pravni savjeti

Otac sklon oporukama

Pitanje: Nedavno mi je otac vlastoručno pisanom oporukom ostavio sve svoje nekretnine veće vrijed­nosti. Nažalost, moje zadovoljstvo nije dugo trajalo jer mi se jedan od braće, ne znajući za očevu oporu­ku koju je sačinio u moju korist, pohvalio da je otac prije nekoliko godina kod javnog bilježnika napravio oporuku njemu i sestri u korist. Čak je oporuku poh­ranio kod bilježnika da je čuva sve do njegove smrti. Zanima me koja je oporuka jača: da li ona koju je sastavio u korist brata i sestre te je kod javnog bilje­žnika ovjerio i pohranio ili moja oporuka koja nije ov­jerena od strane javnog bilježnika, ali je sastavljena znatno kasnije? (I. M, Karlovac)

Odgovor: Ako su Vaši navodi točni i potpuni u po­gledu vlastoručne oporuke, možete biti mirni. Vlasto­ručna oporuka, ako sadrži sve elemente oporuke pro­pisane zakonom, punovažna je i bez ovjere od strane javnog bilježnika. Također je irelevantno to što je oporuka u korist Vašeg brata i sestre pohranjena kod javnog bilježnika na čuvanje. Naime, u slučaju posto­janja dviju ili više oporuka jača je oporuka novijeg da­tuma, a to je prema Vašim podacima Vaša oporuka.

Ima li lijeka?

Pitanje: Nedavno sam kupio veće poljoprivredno zemljište, jer se želim baviti poljoprivredom i na taj način prehranjivati sebe i svoju brojnu obitelj. Pro­blem je u tomu što do tog zemljišta nemam pristup, te bez suglasnosti vlasnika susjednog zemljišta ne mogu pristupiti svom zemljištu, kako bi ga mogao obrađivati. Nedavno sam pitao susjeda da mi dozvo­li pristup zemljištu, no on je to odbio. Pri tom mi je re­kao da sam lud što sam kupio zemlju do koje ne mo­gu doći. Imam osjećaj da ga ta situacija zabavlja i da je čvrsto odlučio da mi ne odobri pristup zemljištu. Ima li tu lijeka za ovakvu situaciju i ponašanje moga susjeda? (V. B, Samobor)

Odgovor: I za tvrdoglavog susjeda ima lijeka. Tre­bate se obratiti sudu na čijem se području nalazi ne­kretnina te u izvanparničnom postupku zatražiti otva­ranje nužnog prolaza do Vaše zemlje. Sud će pozitiv­no riješiti Vaš zahtjev ako su istovremeno ispunjena dva uvjeta i to: ako do Vaše zemlje nema nikakvog puta ili dovoljne putne veze, te ako je korist koju nuž­ni prolaz donosi veća od štete koja se tim prolazom čini. Važno je napomenuti da za sve štete koje sus­jedu nastanu zbog otvaranja nužnog prolaza odgova­rate u cijelosti te ste ih dužni nadoknaditi.

Mojim novcem financirala supruga

Pitanje: Nevjenčano sam živio s jednom ženom dugih 15 godina. Ja sam radio i zarađivao, a ona je vodila domaćinstvo i brinula se o kući. Cijela moja plaća, kao i ostali prihodi, bili su joj na raspolaganju, a njoj nikako dosta novaca. Jednog dana kada sam se vraćao s višednevnog službenog puta zatekao sam kuću praznu, a moja partnerica uzela je sa so­bom sve što vrijedi. Nisam je ni pokušao pronaći, a slučajno sam od jednog poznanika saznao da je otiš­la u jedan susjedni grad gdje živi sa svojim suprugom s kojim je u braku dugi niz godina. Nedavno sam do­bio od nje pismo u kojem mi objašnjava da se vratila svojem mužu te je zatražila da je isplatim polovinom svoje imovine. Meni to nije ni na kraj pameti, jer niš­ta nije zarađivala, a ništa nije niti donijela sa sobom kada smo započeli vezu. Sada mi je jasno da je ona zapravo našom vezom financirala svog supruga, jer nikad nije imala dovoljno novaca bez obzira koliko ja zarađivao. Trebam li se prestrašiti njezine prijetnje da će u slučaju moga odbijanja zatražiti sudsku zaš­titu? (S.N., Rijeka)

Odgovor: Odredbom članka 3. važećeg Obitelj­skog zakona izvanbračna zajednica definirana je kao zajednica života neudane žene i neoženjenog muš­karca koja traje najmanje tri godine ili kraće – ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Kako je Vaša partne­rica za čitavo vrijeme trajanja veze bila u braku s dru­gim muškarcem, nije ni mogla nastati izvanbračna zajednica. Stoga, Vaša bivša partnerica nema pravo tražiti polovicu onoga što ste stekli u vezi.

Sto će biti s majčinom imovinom?

Pitanje: Živim u zajedničkom domaćinstvu sa svojom majkom, koja je nedavno u moju korist sači­nila vlastoručnu oporuku, kojom mi je za slučaj smr­ti ostavila kuću u kojoj živim s obitelji. No, osim te kuće, majka ima kuću na moru i vikendicu s većim vinogradom i voćnjakom. Pouzdano znam da tu ne­raspoređenu imovinu nije nikome oporučni namijeni­la. Zanima me kako će se ta neraspoređena imovina poslije njezine smrti dijeliti jer imam još brata i se­stru kojima je majka tijekom života mnogo pomaga­la. Molio bih Vas da mi o toj situaciji date svoje miš­ljenje? (Ž.G., Zagreb)

Odgovor: Imovinu koja nije navedena u oporuci, naslijedit će zakonski nasljednici u koje i Vi spadate. Vaša sestra i brat će vjerojatno tražiti nužni dio imo­vine koju ste vi oporučno naslijedili, a koji iznosi po­lovicu onoga što bi dobili da nije bilo oporuke. S dru­ge strane, i Vi možete tražiti da se imovina, odnosno vrijednost darova koje su sestra i brat dobili od maj­ke, uračuna u ostavinsku masu koju ćete podijeliti međusobno kao zakonski nasljednici.

Ujak mi zaprijetio kućom

Pitanje: Ujak mi je darovnim ugovorom poklonio obiteljsku kuću, uz uvjet da kuću mogu prenijeti u svoje vlasništvo tek nakon njegove smrti. Ujak je nastavio živjeti u kući koja je bila predmet darovanja, a ja praktično nemam nikakve koristi od te kuće, pre­mda mi je darovana. Nedavno sam predložio ujaku da se preseli u moj manji stan u kojem živim sa svo­jom obitelji, a da ja koristim kuću koju mi je poklonio. On se jako naljutio, te mi zaprijetio opozivom ugovo­ra o darovanju budem li ga i dalje maltretirao s takvim prijedlogom. Moram priznati da sam se pre­strašio opoziva ugovora, jer bi darovanom kućom u cijelosti riješio svoj stambeni problem. Molim Vas da mi odgovorite prijeti li mi stvarno opasnost opoziva ugovora samo zbog toga što sam predložio ujaku da se preseli u manji stan, a ja u kuću koja je predmet ugovora o darovanju. (H.B., Čazma)

Odgovor: Mislim da je Vaš ujak pametno postupio što je odgodio do svoje smrti prijenos vlasništva za darovanu nekretninu, jer bi u protivnom morao prih­vatiti Vaš prijedlog za preseljenjem u manji stan, a sve preko svoje volje. No, Vama za utjehu sam pri­jedlog za iseljenjem Vašeg ujaka u manji stan nije sam po sebi opravdan razlog za opoziv ugovora o darovanju. Preporučam Vam da se ubuduće klonite bilo kakvog nastojanja da prije smrti ujaka disponirate s kućom koja vam je darovana, jer biste mogli ponovno razljutiti ujaka, što Vam nije u interesu.

Milan Tomičić