Gerontostomatologija – starenje zuba

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

Proces starenja je jednako težak za usnu šupljinu i zube kao i za ostatak ljudskog tijela. Promicanje oralnog zdravlja i prevencija oralnih bolesti u starijih osoba u mnogim je zemljama zauzela važno mjesto u strategiji i organizaciji zdravstvenog sustava.

Naime, s godinama života se stvara više plaka, a time dolazi i do slabljenja i pucanja plombi, tada zubi postaju krhkiji, a velik dio osoba treće životne dobi pati od smanjenje kontrole mišića što dovodi do poteškoća u žvakanju i nošenju proteza.

Iako je pranje zuba najpopularnija mjera održavanja higijene usne duplje, podaci koje je prikupila Svjetska zdravstvena organizacija ukazuju da se ona daleko rjeđe koristi u osoba starije dobi u odnosu na ukupnu populaciju.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije čak 20% osoba iznad 65 godina ima narušeno zdravlje i djelomično ovisi o podršci okoline, dok je 10% starijih osoba potpuno ovisno o tuđoj pomoći.

Stanja koja koja ne idu na ruku kod provođenja oralne higijene su tremor, nemogućnost hvatanja drška četkice kod bolesti poput parkinsonove bolesti, artritisa i moždanog udara, te problemi s vidom i poteškoće s gutanjem.

Najčešća stanja i bolesti oralne šupljine koja se pojavljuju u trećoj dobi jesu:

  • Tamnjenje zuba – plak se stvara brže i više kroz godine života. Zubne kosti se mijenja i postaje vidljivija jer se caklina starenjem stanjuje.

  • Gubljenje osjeta okusa – sasvim normalna pojava kod starenja, iako može biti pojačana bolešću, lijekovima ali i zubnim protezama.

  • Suha usta – oštećuju zube. Međutim, jednako tako suha usta otežavaju žvakanje, gutanje, osjet okusa i govor. Do toga dolazi i korištenjem lijekova koji mogu dovesti do isušivanja usta, a oni su bronhodilatatori, dekongestivi, diuretici, miorelaksansi, narkotici, sedativi, anksiolitici, antihipertenzivi, antidepresivi, antiparkinsonici.

  • Bolesti desni – zbog plaka i zadržavanja ostataka hrane, pušenja, loše ishrane, nepravilnog rasporeda zuba u čeljusti, djelomične zubne proteze ili mostova koji ne pristaju u potpunosti uz zubno meso, sustavnih bolesti kao što je anemija ili karcinom.

  • Soor – bolesti i lijekovi koji utječu na imunološki sustav potiču rast gljivice Candide u usnoj šupljini.

  • Periodontitis – zubna proteza koja ne odgovara desnima, loša higijena usta ili infekcija gljivicom Candidom također uzrokuje upalu zubnog mesa i stvaranje peridontalnih džepova. Dijabetes, Downov sindrom, Crohnova bolest, leukopenija i AIDS mogu pospješiti nastanak periodontitisa. Prvi znakovi jesu krvarenje desni za vrijeme četkanja zuba, osjetljive, crvene ili otečene desni, desni koje se povlače od zuba, gnoj između zuba i desni prilikom pritiska na desni, promjene u zagrizu, promjene u pristajanju zubne proteze, stalan loš okus u ustima, te neugodan zadah.

  • Propadanje korijena zuba – kada dođe do povlačenja desni s korijena zuba, zubi postaju izložene kiselinama u usnoj šupljini, a kako nemaju caklinu, dolazi do propadanja zubi i korjena zuba.

  • Gubitak zuba – periodontitis je među ostalima glavni uzrok gubitka zuba.

  • Nejednaka čeljust – ukoliko se izgubljeni zub ne zamijeni, ostali se pomiču i smještaju u praznine, a kost alveolarnog grebena se nejednako resorbira.

Velika većina promjena u oralnom zdravlju starijih osoba u velikom broju slučajeva je vezana uz kronične nezarazne bolesti i terapiju koja se koristi za liječenje tih bolesti. Činjenica je da loše oralno zdravlje itekako povećava rizik od kroničnih nezaraznih bolesti, a ne od njih su:

    Repiratorne infekcije

    Aspiracijska pneumonija nastaje kada se bakterije iz sline udahnu u dušnik i dođu do pluća.

    Kardiovaskularne bolesti

    Bolesti desni povećavaju rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Upala je glavni rizični faktor za bolesti srca, a nakupljanje bakterija u bolesnim desnima može povećati upalne procese u organizmu. Tada bakterije ulaze u krvotok i mogu u krvnim žilama uzrokovati ugruške koji povisuju krvni tlak i mogu čak dovesti do moždanog udara.

    Dijabetes

    Osvrnemo li se na dijabetesa i bolesti desni, možemo zaključiti da je ta veza  dvosmjerna. Poznato je da su dijabetičari podložniji infekcijama, lakše mogu razviti bolesti desni dok istovremeno bolesti desni povećavaju razine glukoze u krvi i uzrokuju mnogobrojne komplikacije poput prerane degeneracije tkiva oka, bubrega, živaca i krvnih žila.

    Malnutricija

    Bol u desnima, poteškoće u žvakanju i gutanju te gubitak osjeta okusa u kombinaciji s otežanim komuniciranjem i brigom o oralnoj higijeni dovode do gubitka na težini, dehidracije i slabljenja organizma. Ukoliko osoba boluje od malnutricije tada se rizik utrostručuje kod bolesti usne šupljine.

Redovita higijena zubi i uporaba zubnog konca 2 puta dnevno, ispiranje usne šupljine antibakterijskim vodicama, ograničiti unos slatkog, alkohola i duhana jer zajedno čine primarni rizik od razvoja oralnih karcinoma. Vrlo je važno posjećivati stomatologa svakih 6 mjeseci.

Osobe treće životne dobi koje imaju problema s držanjem zubne četkice i finim pokretima četkanja zubi, preporuča se uporaba posebne četkice s većom drškom, te četkice koje se mogu saviti kako bi se lakše dosegla mjesta u usnoj šupljini ili korištenje električne četkice za zube.

Osobe koje koriste zubne  proteze moraju ih svakodnevno čistiti, održavati i prilagođavati promjenama na zubnom mesu.

Kvalitetna svakodnevna oralna higijena i redovna kontrola kod stomatologa uvelike pomažu da se promjene koje neminovno nastaju starenjem uspore i saniraju. Zubima se tako produžuje njihov vijek, zadržava se duže njihov blistav sjaj, a smanjuje se pojava karijesa i drugih oboljenja zubi i usne šupljine.

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?