Evo što donosi imovinska kartica Željka Uhlira- koliko poslova radi, koliko zarađuje, koliko je puta bio u sukobu interesa…?

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

Foto:Željko Puhovski / CROPIX

Sudeći prema imovinskoj kartici od 19. veljače 2019. godine, koja se po zdravoj logici i uvriježenoj praksi još od Račanove Vlade podnosi za prethodnu godinu, Željko Uhlir, HNS-ov državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, zaslužuje titulu supermena među hrvatskim dužnosnicima, ali i rekordera prema broju prijava Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa. prenosi

Otkad je postao dio političkog establishmenta uspio je, kao malo tko, ostvariti zavidnu sinergiju svoje dužnosničke i poduzetničke karijere: ujutro u Ministarstvu kreira zakone za područje građevinarstva, procjena nekretnina, najmova stanova, upravljanja projektima, popodne o istim temama predaje.

U slobodno vrijeme, ako takvo uopće postoji u nakrcanom rasporedu državnog tajnika, član je Hrvatske udruge za upravljanje projektima (HUUP), predsjednik Politehničkog društva vještaka i procjenitelja. Još stigne raditi, svjedoči imovinska kartica, i za tvrtku Feris usluge svog stranačkog kolege Srećka Ferenčaka koja se bavi projektiranjem i građevinarstvom – za što će uprihoditi mjesečnu apanažu od 2.640 kuna. Nije jasno kako, ali stigao je i recertificirati licencu senior projekt menadžera B razine, a 2016. postati i certificirani miritelj. Piše i stručne publikacije.

Željko Uhlir, vidi se jasno iz kartice, godišnje na svojem računu okrene 437.249 kuna, dakle – jedan radni dan državnog tajnika vrijedi 1.197 kuna! Ima toliko nekretnina da ih zaboravi sve i popisati, zbog čega ga je u svibnju Povjerenstvo kaznilo s tri tisuće kuna. Njegova imovinska kartica, osim što vrvi nemarnostima i zaboravom, obiluje honorarima od “edukativne djelatnosti” i otkriva da je predavačka karijera Uhlira dosegla zvjezdane visine ulaskom u Ministarstvo.

Borba na svim frontama
Dok je 2013. godine, kad je bio zamjenik tadašnje ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš, prijavio skromnih 12 tisuća kuna zarade od predavanja, sada prihodi iz tog izvora premašuju njegova godišnja primanja državnog tajnika. Od plaće koja mjesečno iznosi 15.876,01 kuna godišnje uprihodi 190.512 kuna, a od edukacije i ostalih poslova ukupno 246.737 kuna.

Sve to vrijeme Uhlir vodi borbu na svim frontama; svaki zakon koji je kreirao i branio u Saboru ili za njega tek lobira, navlači na njega sumnju da je u sukobu interesa. Njegov je mandat dosad rezultirao s ukupno sedam prijava Povjerenstvu, koliko smo uspjeli izračunati; za jedan slučaj, onaj da je izrađivao nacrt Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina kojim se predviđa osnivanje Visokog procjeniteljskog povjerenstva kojemu je postao predsjednik, ali nije primao naknadu, Povjerenstvo je odbacilo prijavu.

Za neke je postupak pokrenut, neke se prijave još razmatraju. Zbog Prijedloga Zakona o komori arhitekata i komora inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju navukao je na sebe bijes četiri strukovne komore, arhitekata, inženjera strojarstva, inženjera građevinarstva i inženjera elektrotehnike. Udruženim snagama komore pišu premijeru Andreju Plenkoviću i apeliraju da se od zakona odustane.

Zbog Zakona o procjeni i vrijednosti nekretnina zaratio je sa sudskim vještacima i procjeniteljima; neke od njih isprva je pozvao u radnu skupinu a onda ih, kako svjedoči Melita Bestvina, predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja, s prvim kritičkim tonovima raspustio, a potom ljude koji su karijere posvetili toj struci i kojima je na početku suradnje priznao da o tome nema pojma, na kraju optužio za “nekompetentnost”, “dubinsko neznanje” insinuirajući im mutne poslove tvrdnjama kako on želi “smanjiti mogućnost manipulacija s nekretninama”. Nakon svađe s njima bio je prisiljen napustiti to društvo, a onda je osnovao svoje. Iza tog zakona ostalo je još mnogo repova – pokrenut je i postupak za ocjenu suglasnosti Zakona s Ustavom i međunarodnim ugovorom.

Zbog Zakona o najmu stanova Povjerenstvo je donijelo odluku o pokretanju postupka; sumnjiče Uhlira da je Zakon gurao zbog svojih osobnih interesa jer je njegov otac i sam suvlasnik dva stana u kojima žive zaštićeni najmoprimci.

Zbog posljednje dvije prijave Povjerenstvu, jedne u ožujku, jedne u kolovozu, otvoren je predmet pod brojem P-69/19, potvrdili su nam u Povjerenstvu. Obje optužbe imaju zajednički nazivnik: Uhlir je, tvrde, zlorabio svoju političku dužnost kako bi pogodovao interesima privatne udruge, HUUP-a, čiji je aktivni član, a nekoć i Nadzornog odbora. Jedna prijava obuhvaća i pomoćnicu ministra Maju Mariju Nahod. Terete ih da su prijedlogom Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje iz 2015. godine sami sebi povećali mogućnost stjecanja dodatnih prihoda koje ostvaruju preko HUUP-a i da tamo, između ostalog, rade kao predavači. No puno je bitniji dio prijave u kojemu se obrazlaže da zahvaljujući zakonskim rješenjima koje je favorizirao Uhlir HUUP ima astronomsku imovinsku korist.

Tim je Zakonom, ukratko, svim investitorima, javnim naručiteljima (gradovima, županijama, državi, javnim poduzećima…) nametnuta obaveza da imaju voditelje projekta, a u Hrvatskoj postoje samo dvije udruge koje imaju licencu izdavati certifikate. Jedna od njih je HUUP u kojoj je Uhlir aktivan od 4. travnja 2000. godine. Uhlirovim Zakonom je propisano da svi koji žele biti voditelji projekata moraju imati određeni broj ECTS bodova iz područja vezanih za upravljanje projektima ili međunarodnu priznatu ovjeru sposobnosti.

Zlatna meka
Uhlirov odnos prema zakonskim rješenjima, stoji u prijavama, unosi “opravdanu bojazan da on protivno članku 5. stavku 3. Zakona o sprečavanju sukoba interesa koristi javnu dužnost kako bi zaštitio interese privatne udruge, HUUP-a”.

HUUP-u je licenciranje zlatna meka: A razina certificiranja košta 15.000 kuna, B 11.250 kuna, C 7.500, D 3750. I potrebno ju je nakon četiri godine obnoviti pa će nanovo morati platiti tri tisuće, 2.250, 1500 ili 750 kuna. Uhlirovim zakonskim kreacijama HUUP treba zahvaliti što su mu se prihodi značajno vinuli, u dvije godine povećali su se 113 posto. Godine 2014. u HUUP-u su izbrojali 495.021 kuna prihoda, 2015. 663.653 kuna, a nakon donošenja Zakona 2015. poletjeli su na milijun i 56.960 kuna, a 2017. i 2018. vrtjeli se oko 750.000 kuna. Izvještaj za 2017. otkriva 66-postotni rast broja certificiranih voditelja projekata; 2014. izdali su ih 647, a u 2016. skočili su na 1072.

Zakonski novum voditelja projekata koji zarađuju po projektu 1-2 posto vrijednosti investicije osigurava vrtoglave zarade. Lider je izračunao iznose plaćene voditeljima projekata u konkretnim slučajevima; u projektu gradnje komunalne infrastrukture i odvodnje voda na Krku, teškom 511 milijun kuna, voditelj projekta inkasirao je osam milijuna kuna; u projektu aglomeracije Varaždina, vrijednom 684 milijuna kuna, pripalo mu je 6,9 milijuna kuna; a od aglomeracije Rijeke od 1,7 milijardi kuna, na račun voditelja projekta otišlo je 23 milijuna kuna!

Podnositelji prijave upozoravaju da je Uhlir pogodovao interesima HUUP-a u kojemu je bio član Nadzornog odbora od 2015. do lipnja 2018. godine. Doduše, tu će činjenicu Uhlir u imovinskoj kartici, koju je zakonski morao ispisati 16. ožujka 2016. godine, kad mu je istekao mandat zamjenika ministrice, zatajiti. Preskočit će je i u kartici od 21. ožujka 2017. a prvi put priznati u kolovozu 2017. – navodeći da je član nadzornog odbora, a iduće godine, 26. lipnja 2018., prijavio je promjenu – više nije u NO nego samo član.

Vijesti:

Što jesti a da sačuvate svoj vid
Unuk iz pakla.
U 3 sekunde privjerite jeli onaj madež opasan

Taj je podatak diskutabilan. Iz maila predsjednika HUUP-a Mladena Radujkovića koji je poslao članstvu, osim što se vidi kakav značaj Uhlir ima za HUUP, vidi se i da je Uhlir u vrijeme kad je pisao karticu i tvrdio da više nije član NO, 26. lipnja 2018., još uvijek bio u NO. U njemu Radujković piše da je “član NO Uhlir radi prezauzetosti s redovnim poslovima dao ostavku na člana NO HUUP-a… Pokušali smo pronaći način da on ostane na dužnosti, s time da se više pomogne u pripremi svih informacija i podloga koje koriste članovi odbora u svojem radu. Nažalost, obim slobodnog vremena nije mu omogućio ostanak pa je predsjedništvo 24. srpnja 2018. prihvatilo ostavku”.

Premda je notorno da dužnosnik ispisuje prihode u kartici za prethodnu godinu, Uhlir tvrdi da su to stari podaci. Ne zna se što je gore: prihodi koje ne može objasniti ili nesposobnost da ispuni imovinsku karticu. Ako je točno da su podaci stari, a to tek treba utvrditi Povjerenstvo, to znači da bi javnost trebala povjerovati da državni tajnik zna što radi kad kreira složene zakone s dalekosežnim posljedicama na sve velike pothvate u Hrvatskoj – a ne zna ispuniti ni običnu imovinsku karticu.

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

CROATIA FIRST!!

Pažljivo slušajući što su sve naši političari pričali i još uvijek pričaju nakon nastupa

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?