U Hrvatskoj nemoguće preživjeti: Prosječan građanin na kraju mjeseca potroši 200 kuna više nego što zaradi

Prema zadnjem dostupnom izvješću Državnog zavoda za statistiku (DZS), od 19. siječnja ove godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposleniku kod pravne osobe u studenome 2020. iznosila je 6.863 kune, dok je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome iznosila 9.386 kuna.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća pokriva plaće zaposlenih za obavljene poslove na osnovi radnog odnosa, te naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdane i sve neradne dane određene zakonom o radu, bolovanja do 42 dana, odsutnost za vrijeme stručnog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenoga, naknadu za topli obrok i primitke na osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima, iz kojih izlazi obaveza plaćanja doprinosa, poreza i prireza.

Medijalna plaća, nam je u svakom slučaju zanimljivija, naime, ona projicira realniju sliku. Prosječna plaća dobije se tako da se plaće svih zaposlenih zbroje i zatim podijele s brojem zaposlenih, dok se iznos medijalne plaće dobije drugim putem. Sve plaće zaposlenih poredaju se od najniže do najviše (ili obrnuto), a iznos one koja je u samoj sredini naziva se medijalna plaća. Iz toga zaključujemo kako polovica zaposlenih ima manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Kako izvještava Državni zavod za statistiku, medijalna neto plaća u Hrvatskoj u studenome 2020. iznosila je 5.799 kuna, dok je medijalna bruto plaća iznosila 7.566 kuna. Medijalna neto plaća je za 1.064 kune niža od prosječne neto plaće, a medijalna bruto plaća niža za čak 1.820 kuna.

Pitanje je jednostavno, kako onda zaposleni građanin u Republici Hrvatskoj s tih 5.799 kuna ili 773 eura preživljava iz mjeseca u mjesec? Usporedimo li sada statistiku Europske unije, točnije posljednje dostupne izvješće Eurostata o troškovima života, onim iz 2019. godine, vidimo da je prosječna godišnja potrošnja u Hrvatskoj po stanovniku 9.730 kuna, odnosno 810 eura mjesečno. Iako znamo da medijalna plaća  iznosi 773 eura, izgleda da više od polovice zaposlenih stanovnika Hrvatske na svakoj plaći potroši tridesetak eura ili 200 kuna više nego je zaradio kako bi podmirio sve mjesečne troškove.

Najveći iznos mjesečnih prihoda trošimo na prehranu. Prema Eurostatu,  mjesečni iznos koji po osobi potrošimo na prehranu iznosi u prosjeku 1780 eura godišnje ili 148,3 eura mjesečno. To iznosi 1.100 kuna mjesečno ili gotovo petina od ukupne plaće. Na režije i stanovanje godišnje trošimo u prosjeku 1580 eura ili 131,6 eura (987,5 kuna) mjesečno. Ostali troškovi su 75 eura (570 kuna) mjesečno  za prijevoz, 35,8 eura (268 kuna) za zdravlje, 35 eura za odjeću i obuću (262 kune) te 32,5 eura (243 kune) za komunikacije.

Mjesečna potrošnja većine hrvatskih umirovljenika „odlazi“ isključivo na hranu i režija, dok o ostalim luksuzima mogu samo maštati. Povećanje mirovine od 0,54 posto ne znači im apsolutno ništa, kao ni moguća isplata “covid” dodatka koju su od Vlade zatražile udruge umirovljenika. Sve dok vladajući ne odluči povećati mirovine, umirovljenici mogu samo preživljavati.

Prema podacima Eurostata, najgore je umirovljenicima u Estoniji. Tamo ih gotovo polovica živi na rubu siromaštva. Slijede Latvija, Litva, Bugarska i Hrvatska. Ako uzmemo prosječnu mirovinu koja u Hrvatskoj iznosi 2620 kuna, kada plate režije i hranu, umirovljenicima do kraja mjeseca ostane 620 kuna.

Svaki četvrti hrvatski umirovljenik živi na samom rubu siromaštva, jedva uspije preživjeti, odlazak na jednodnevni izlet ili ljetovanje može samo sanjati. U slučaju da se pojavi kakav neočekivani trošak, umirovljenik se nađe u bezizlaznoj situaciji, i tako se iz mjeseca u mjesec vrti u krug dok poboljšanja situacije jednostavno nema na vidiku.