Predviđeni pad privrede EU biti će oko 7,7 posto u 2020, a nezaposlenost u prosjeku devet posto. Programi sufinanciranog skraćenog radnog vremena jedna su od mjera europskih država za izlazak iz krize.
Ekonomija Europske unije će, prema predviđanjima Europske komisije, doživeti pad od oko 7,7 posto u 2020. godini usljed pandemije koronavirusa. Tokom istog perioda, nezaposlenost u Uniji će, u prosjeku, biti oko 9 posto. Grčka, iako udar epidemije nije bio izražen u ovoj zemlji, vjerovatno će najlošije proći. Prema predviđanjima, nezaposlenost u ovoj zemlji bi mogla biti 19,9 posto. EK predviđa da će rast ekonomije biti oko 6,3 posto u 2021. godini.
U SAD poslodavci otpuštaju radnike. Otpušteni radnici potom podnose zahtjev za dobivanje naknade za nezaposlenost od države.
Sa druge strane, vlade zemalja EU trenutno financiraju plaće gotovo 39 milijuna onih ljudi koji rade skraćeno ne rade uopće. Ovo predstavlja rekordan nivo podrške i pokazuje velike napore starog kontinenta da se izvuče iz duboke recesije izazvane pandemijom koronavirusa.
Kao nikada do sada, europske zemlje se oslanjaju na programe koji ohrabruju pogođene kompanije da zadrže zaposlene uz skraćenje radnog vremena. U tom slučaju, država subvencionira dio njihovih plaća. U nekim zemljama ta pomoć ide čak do 80 posto prosječne zarade.
Europski programi sufinanciranog skraćenog radnog vremena
Njemački program Kurzarbeit (Kurzarbeit – skraćeno radno vrijeme) čuva odnos između poslodavaca i zaposlenih.
To se dogodilo i tokom recesije koja je usljedila nakon financijske krize 2008. godine.
“Zaposlenost u Njemačkoj je tada pala za samo 1 posto, iako je ekonomska proizvodnja potonula za čak 7 posto”, kaže Florian Hense, ekonomista Berenberg banke.
Ekonomisti se slažu da njemački sistem – prema kojem vlada pokriva između 60 i 67 posto plaće za neradne sate – uglavnom služi svojoj svrsi.
Aleksandar Hizen, ekonomista za tržište radne snage u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), kaže da je u Njemačkoj možda čak svaki četvrti zaposleni na programu rada sa skraćenim radnim vremenom.
U Francuskoj i Italiji taj broj raste i obuhvaća svakog trećeg ili drugog radnika. Programi poput Kurzarbeit i francuskog Chômage partiel (Chômage partiel – djelomična nezaposlenost), dobro su prilagođeni za korona krizu, barem na kratak rok. Osmišljeni su da rješe kratkotrajni ekonomski šok, oni služe poduzećima i radnicima kao sredstvo za premostiti težak period, dok vlade ne počnu ukidati restriktivne mjere.
Velika Britanija je usvojila vlastitu verziju ovakvog programa za izlazak iz trenutne krize. Čak 6,3 milijuna britanskih radnika uključeno je u taj tromjesečni program. Ovakvi programi mogli bi podupirati oporavak Europe i da omoguće brzo i efikasno pokretanje ekonomija, uz oporavak potražnje.
Mogu li programi izdržati dužu krizu?
