U hrvatskim državnim i županijskim domovima za starije i nemoćne smještajni kapacitet iznosi nešto više od 11 tisuća mjesta. Na broj od 1,2 milijuna umirovljenika u Hrvatskoj posve je očito kako nema niti približno dovoljno mjesta za potreba umirovljenika, što rezultira listama čekanja koje su i do 10 godina.
S obzirom da na spomenutih 11 tisuća mjesta u državnim domovima dolazi oko 70 tisuća zahtjeva, o redoslijedu i prednosti odlučuje Komisija za prijem i otpust korisnika koja je imenovana od strane Upravnog vijeća doma.
Liste čekanja sastavljene su prema potrebama korisnika, te o sposobnosti i zdravstvenom stanju korisnika koji mogu biti funkcionalno neovisni, pokretni, polupokretni i nepokretni o čemu ovisi i intenzitet usluge u domovima. Pa se tako i sastavljaju tri posebne liste čekanja ovisno o funkcionalnosti korisnika.
Prednost pri smještaju u dom ostavruju starije i nemoćne osobe te branitelji, a vodi se računa i o pogoršanju zdravstvenog stanja vć prijavljenih korisnika, poručili su iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
No, isto su tako iz Ministarstva poručili kako liste čekanja nisu dobar indikator stvarnih potreba za smještajem.
“Jedan od razloga za to jest svakako činjenica da ista osoba može podnijeti zahtjev za smještaj na više mjesta. Drugi razlog je praksa da se zahtjevi za smještaj podnose puno prije nego što je nastupila stvarna potreba za smještajem pa osobe u velikom broju slučajeva po nekoliko puta tijekom određenog razdoblja odbijaju ponuđeni smještaj”.
