DODATNI ZDRAVSTVENI DOPRINOS – Jadrankin krizni poučak

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

Ako se pita vladajuće, hrvatski BDP raste iz godine u godinu, rastu plaće i mirovine, odnosno cjelokupni životni standard. Velika svjetska gospodarska kriza koja je počela u SAD-u 2007. godine,

Hrvatsku je počela drmati godinu dana kasnije, a od 2009. godine smo jedna od rijetkih zemalja koja je šest godina imala negativne stope rasta BDP-a. Vlada na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor 2009. godine izmjenom Zakona o dopri­nosima uvela je niz mjera koje su bitno oštetile umirovljeničku populaciju. Na dvije godine (2010.-2011.) zamrznula je usklađivanje mirovina, a svi koji su imali mirovine od 3.000 do 6.000 kuna plaćali su dva posto tzv. kriznog poreza, a oni iznad 6.000 kuna četiri posto.

Opet diskriminacija

     Šlag na kraju bilo je i plaćanje do­datnog zdravstvenog doprinosa. Za sve one koji su imali mirovinu nižu od prosječne neto plaće, država je preu­zela obvezu plaćanja od jedan posto, no za sve one čija je mirovina bila veća od prosječne neto plaće za prvih osam mjeseci prethodne godine, uvedeno je da moraju plaćati tri posto dodatnog zdravstvenog doprinosa.

     Dakako, odmah po stupanju na sna­gu tog zakona 2009. SUH je pokrenuo prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti u nadi da će Ustav­ni sud poništiti sve te štetne odluke za umirovljenike, no to se nije dogodilo.

Objašnjenje suda je bilo da se tim umirov­ljenicima ne ugrožava životni standard!?

 

Ipak, pritiskom branitelja Vlada je odmah odustala od namjere da taj dio umi­rovljeničke populacije iz svog džepa plaća tri posto dodatnog zdravstvenog doprinosa. Branitelji su tako (p)ostali privilegi­rani, ovaj put u odnosu na umirovljenike koji su cijeli život uplaćivali visoke doprinose.

Hrvatska je 2015. godine po prvi put nakon šest godina imala pozitivnu stopu rasta BDP-a te se počela oporavljati od krize, a umirovljeničke udruge počele još jače lobirati da se ukine ta krizna odluka. Posljednjih godina umi­rovljenici su taj zahtjev ponavljali i na svim sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, gdje uz njih sjede i predstavnici ministarstava i Vlade, no osim praznih obećanja kako će se taj problem riješiti, do dana da­našnjeg, odnosno 13 godina poslije, ta krizna mjera je i dalje na snazi, što je apsurdno. Osobito je nevjerojatno kako ministar financija Zdravko Marić već više od godine dana odbija primiti predstavnike umirovljeničkih udruga na razgovor o ovom pitanju.

Krivi obračun

     Broj umirovljenika koji plaćaju tri po­sto dodatnog zdravstvenog doprinosa godišnje varira od 25.000 do 35.000, što ovisi o usklađivanju mirovina, a država na ovaj način godišnje uprihodi oko 75 milijuna kuna. No, još je bitnije naglasiti da se tih tri posto oduzima od cjeloku­pnog (bruto) iznosa mirovine, zbog čega je SUH više puta, a zadnji put u rujnu 2021. godine poslao inicijativu Vladi da se do njegovog ukidanja, doprinos obračunava isključivo na razliku iznad visine prosječne neto plaće.

     Primjerice, prosječna neto plaća u prvih osam mjeseci 2021. godine iznosila je 7.086 kuna, netko tko ima mirovinu 7.286 kuna plaćao bi tri posto na tih 200 kuna razlike, a ne na cjelokupni iznos mirovine. S obzirom da nas vladajući „ne vide i ne čuju”, SUH-u će uskoro u javnost izaći s protestnim pismom u vezi ove nepravedne zakonske odredbe.(Glas umirovljenika)

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?