Većina baka i djedova objeručke prihvaćaju brigu oko svoje unučadi, ne samo radi prilike da provedu vrijeme sa svojom unučadi već i radi pomoći koju znaju da pružaju svojoj djeci preuzimanjem dijela brige oko energičnih mališana. U Hrvatskoj posebice, kao i okolnim regijama, često se skrb oko unučadi smatra i sasvim normalnom pojavom, te je svakodnevna pojava u dinamičnim životima urbane, kao i ruralnih sredina. No, prekomjerna briga oko unučadi može dovesti i do neželjenih utjecaja na zdravlje baka i djedova, čak i do depresije, pokazala su nova istraživanja.
S jedne strane, provođenje vremena i briga oko unučadi djeluje pozitivno na mentalno i fizičko zdravlje starijih osoba. No, novo europsko istraživanje provedeno na bakama i djedovima iz svih europskih država, pokazalo je kako prekomjerno oslanjanje na starije u brizi oko djece može utjecati na razvoj mentalnih problema, posebice razvoja depresije kod baka i djedova.
U hrvatskom društvu, čuvanje unučadi je sasvim uobičajena praksa. Neki roditelji se oslanjaju na sudjelovanje baka i djedova u manjim obvezama, dok neke bake i djedovi sudjeluju čak i po tridesetak sati na tjednoj bazi, što je gotovo kao puno radno vrijeme.
Prema navedenom istraživanju SHARE-a, bake su uključenije u brigu oko unučadi, a sama uključenost oko brige o unučadi češća je u južnim i istočnim zemljama Europe.
Za svakih deset sati brige oko unučadi, istraživanje navodi, vjerojatnost od razvijanja depresije uvećana je za 3,3 posto za bake te 6,1 posto za djedove za svakih deset sati brige oko unučadi.
Iako su bake uključenije od djedova u brigu oko unučadi, one imaju manju vjerojatnost razvijanja depresije, te je češći simptom manjak motivacije te umor. Djedovi češće razvijaju simptome poput razdražljivosti i premorenosti, kao i najozbiljniju posljedicu – kliničku depresiju.
Istraživanje se odnosilo na obitelji u kojima bake i djedovi provode velik broj sati u brizi oko unučadi, a kao jednostavnu mjeru opreza, stručnjaci predlažu manje oslanjanja na bake i djedove u čuvanju unučadi.
