BUDUĆNOST PARKINSONOVE BOLESTI – Personalizirana medicina

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Poznato je naime kako neki genski oblici Parkisnonove bolesti počinju ranije, a neki kasnije, neki pak brzo napreduju i imaju ranije kognitivne probleme i diskinezije, a zamijećena je različita reakcija, točnije odgovor na pojedine vrste terapija zbog čega ih je zaista važno individualno prilagoditi potrebama pacijenata. To svakako uključuje optimalno liječenje prilagođeno terapijom njihovoj genskoj varijanti, s minimalnom mogućnosti nepoželjnih odgovora i maksimalnim dobrobitima.

Pandemija ipak nije omela istraživanje Parkinsonove bolesti. Riječki znanstvenici pokrenuli su istraživački projekt koji uključuje epidemiologiju i genetiku Parkinsonove bolesti u Hrvatskoj, piše Novi list.

„Katedra za neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Klinika za neurologiju KBC Rijeka uz mnogobrojne suradnike sa Zavoda za biologiju i genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Kliničkog instituta za genomsku medicinu Kliničkog centra Ljubljana, Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb te neuroznanstveni timovi iz Karolinska Institute u Stockholmu i Tel Aviv Medical Center – Ichilov, Sackler School of Medicine, Sagol School of Neuroscience Tel Aviv University dobili su projekt Sveučilišta za jedan dio istraživanja Parkinsonove bolesti i projekt Hrvatske zaklade za znanost koji jednim djelom uključuje epidemiologiju i genetiku Parkinsonove bolesti u Hrvatskoj, a drugim dijelom, između ostalog, praćenje utjecaja mikrobiote i genetskih faktora na progresiju kao i odgovor na liječenje. Udruga »Parkinson i mi« pomaže u održavanju informativnih predavanja o Parkinsonovoj bolesti i istraživanjima po podružnicama i skupljanju genetskih i epidemioloških podataka kod pojedinaca koji su pristali sudjelovati u istraživanju. To je vrlo opsežan i zahtjevan projekt i imamo dosta mladih kolega koji su vrijedni i uključeni u njega. Potičemo i ostale mlade ljude koji vole neuroznanost i istraživanja i žele raditi u ovim segmentima, da nam se jave. Kao i drugim istraživanjima i nama COVID-19 pandemija otežava mnoge aspekte projekta, ali svakako da i dalje nastojimo sve prepreke savladati. Do sada nije obavljena epidemiološka studija Parkinsonove bolesti u Hrvatskoj, iako neke susjedne zemlje, a posebno zemlje zapadne Europe, već dugo imaju takve podatke. Genetsko istraživanje značajno je kako bismo u našoj populaciji identificirali prisutne genomske faktore i rizične genetske varijante koji utječu na podložnost i ekspresiju bolesti u hrvatskih bolesnika, što bi svakako doprinijelo u rasvjetljenju etiopatogeneze i prilagodbi individualnog vođenja bolesnika s Parkinsonovom bolesti“, opisuje Vuletić ističući kako je dobiveni projekt primjer translacijskog projekta odnosno suradnje bazičnih i kliničkih znanosti.

​Ovo istraživanje vezuje se i uz primjenu personalizirane medicine, a kako kaže Vuletić, poznato je da postoje razlike između pojedinih genskih oblika bolesti. Tako je poznato da neki genski oblici Parkisnonove bolesti počinju ranije, a neki kasnije, neki pak brzo napreduju i imaju ranije kognitivne probleme i diskinezije, a zamijećena je različita reakcija, točnije odgovor na pojedine vrste terapija zbog čega ih je nužno individualno prilagoditi potrebama pacijenata. To znači optimalno ih liječiti prilagođenom terapijom njihovoj genskoj varijanti, s minimalnom mogućnosti nepoželjnih odgovora i maksimalnim benefitom.

Stoga se liječnici nadaju kako će kod nekih oblika bolesti supstitucijskom terapijom enzima ili proteina doprinijeti boljem liječenju. Zahvaljujući farmakogenetici moguća je personalizirana medicina koja je budućnost liječenja bolesnika s Parkinsonovom bolesti. Nadamo se da ćemo ovim projektom doprinijeti upoznavanju rizičnih genetskih varijanti u hrvatskoj populaciji i njihovom utjecaju na progresiju bolesti i odgovor na terapiju, te pomoći u tom skorom velikom koraku prema personaliziranoj medicini u liječenju Parkinsonove bolesti i lakšem nošenju s njom koji će se sigurno dogoditi brzo u neuroznanstvenim istraživanjima ovog područja. Svakako se nadamo i da će vrlo brzo buduća translacijska istraživanja iz ovog područja pomoći usporavanju napredovanja ili neuroprotekciji, otkrivanju uzroka i izlječenju ove kompleksne bolesti“, zaključuje Vuletić za Novi list.

Zahvaljujući napretku medicine i tehnologije danas postoje brojne opcije u liječenju Parkinsonove bolesti. Za suzbijanje simptoma na raspolaganju nam stoje brojni lijekovi, a sve se češće izvode i kirurški zahvati. Nikako ne smijemo zanemariti izrazito povoljan utjecaj redovite tjelovježbe i zdrave prehrane na poboljšanje kvalitete života oboljelih od Parkinsonove bolesti.

Davorka Ožura

Koji je vaš favorit za gradonačelnika Grada Zagreba?
Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?