BUBREŽNI KAMENAC

Svake godine, više od pola milijuna ljudi u svijetu dolazi na hitni prijem zbog problema s bubrežnim kamencima. Iako bubrežne kamence možete imati, a da za njih ni ne znate, neki se mogu prezentirati dramatičnim simptomima i nesnosnim bolovima. Većina takvih slučajeva ne zahtijeva aktivnu liječničku intervenciju i prolazi spontano, dok je za druge ipak potrebna neka od invazivnih metoda liječenja.

Pacijenti oboljeli od ove bolesti moraju uzimati mnogo tekućine tijekom cijelog dana, barem tri litre tekućine dnevno.

Većina znanstvenih radova govori u prilog tome da skloni nastanku oksalatnih kamenaca trebaju smanjiti ili gotovo izbaciti sljedeće namirnice: blitvu, špinat, rabarbaru, voćne sokove, suho voće, jagode i čokoladu.

Naime, pojedina istraživanja pokazala su da hrana bogata kalcijem dovodi do smanjenja sklonosti nakupljanja bubrežnih kamenaca. Primijećeno je na jednoj studiji provedenoj na Harvardu da je rizik dobivanja oksalatnih kamenaca u muškaraca koji su dnevno uzimali namirnice s ukupno 600 mg kalcija, 34% manji u odnosu na one koji su bili na prehrani s minimalnim sadržajem kalcija. Razlog je taj što kalcij vezuje oksalate iz hrane u crijevima i sprečava njihov ulazak u cirkulaciju.

Struka preporučuje konzumaciju acidofilnog mlijeka u međuobrocima (jutarnji i poslijepodnevni «snack»), te doručak započeti s velikom čašom mlijeka. Treba jesti hranu koja sadrži mnogo vlakana. Rižine i kukuruzne mekinje se preporučuju, kao i visokovlaknasto povrće (kelj, kupus, raštika).

Pacijenti trebaju smanjiti konzumaciju soli i smanjiti unos bjelančevina životinjskog podrijetla na oko 0,8 gram/kg tjelesne mase. Preporuka je smanjiti konzumaciju mesa na oko 100 grama dnevno, to bi trebao biti maksimum za odrasla čovjeka koji ima sklonost nakupljanju oksalata.

Bolesti i stanja koja mogu potencirati razvoj mokraćnih kamenaca treba liječiti, a rizične čimbenike poput određenih životnih navika ispraviti ili ukloniti.