Smrtnost je bila nešto niža nego godinu prije: od raka je u Hrvatskoj 2016. umrlo 13.969 osoba (8061 muškarac i 5908 žena).
‘Povećani teret raka posljedica je nekoliko čimbenika, uključujući rast populacije i starenje, kao i promjene u učestalosti određenih uzroka raka povezanih s društvenim i ekonomskim razvojem. Ovo se osobito ističe u brzorastućim gospodarstvima, u kojima se bilježi porast tipova raka povezanih sa stilom života u odnosu na tipove raka povezane sa siromaštvom i infekcijama. Učinkoviti preventivni napori mogu objasniti značajno smanjenje stope incidencije za neke vrste raka, a bolji sustav prijavljivanja i ranog otkrivanja bolesti sigurno dovodi do povećanja incidencije pojedinih sijela’, objašnjava liječnica Neda Ferenčić Vrban iz Hrvatske lige protiv raka.
21slab odaziv na preglede
stručnjakinja o bolesti
‘Sve više žena obolijeva od raka vrata maternice, o bolesti malo znaju, i ne cijepe se’
Najčešće vrsta raka kod žena su rak dojke (25 posto), kolona (9 posto), traheja, bronha i pluća (8 posto), tijela maternice (6 posto), rektuma, rektosigma i anusa (5 posto), a kod muškaraca rak prostate (19 posto), traheja, bronha i pluća (17 posto), kolona (10 posto), rektuma, rektosigma i anusa (6 posto) i mokraćnog mjehura (5 posto), prema podacima Registra za rak za 2016. godinu.
Broj oboljelih žena od raka dojke smanjio se minimalno, s oko 300 u godinu dana na 280. U posljednjih 10 godina prosječno godišnje od raka prostate oboli 1820 muškaraca, a umre njih 720.
Rak prostate je izlječiv u, navodi Ferenčić Vrban, visokih 98 posto slučajeva, ali i dalje gotovo polovica muškaraca u Hrvatskoj umire od ove bolesti, a razlog tome je nedovoljna osviještenost.
‘Odgovor je u nedovoljnoj svijesti o važnosti prevencije raka prostate. Upravo zbog ovog alarmantnog stanja, koje upozorava da muškarci zaista ne vode pravilnu i pravodobnu brigu o svom zdravlju, Hrvatska liga protiv raka poziva svake godine na nikad važniju javnozdravstvenu kampanju Svi za njega’, ističe Ferenčić Vrban.
Osviještenost u Hrvatskoj, ističe, bolja je nego prijašnjih godina jer se građani češće javljaju na screening programe i sistematske preglede kojima se u ranoj fazi otkriju nova sijela karcinoma. ‘Podaci Nacionalnog programa ranog otkrivanja dojke pokazuju da se na mamografski pregled ove godine odazvalo 64 posto žena, što je najveći odziv dosad i dodatan vjetar u leđa za još bolje rezultate’, objašnjava naša sugovornica.
Ciljevi tog programa su smanjiti mortalitet od raka dojke od 15 do 25 posto, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku te poboljšati kvalitetu življenja bolesnica s rakom dojke.
‘Po uspješnosti ranog otkrivanja i liječenja raka Hrvatska ima puno prostora za napredak, pogotovo ako se uspoređujemo s drugim zemljama EU-a’, zaključuje.
Hrvatska je među pet zemalja s najlošijim preživljenjem za rak pluća (10 posto), prostate (81 posto), želuca (20 posto), debelog crijeva (kolon 51 posto, rektum 48 posto) i mijeloidnih leukemija u odraslih (32 posto).
Preživljenje za zloćudne bolesti u dječjoj dobi (limfomi – 95 posto, tumori mozga – 73 posto i akutna limfoblastična leukemija – 85 posto) usporedivo je s preživljenjem u razvijenim europskim zemljama.
Za druga česta sijela raka u Hrvatskoj poput dojke (79 posto), melanoma kože (77 posto) i raka vrata maternice (63 posto) također smo u donjem domu zemalja rangiranih po preživljenju.
