Na 1. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe održane putem videokonferencije sudjelovalo je dvadesetak sudionika iz ministarstava mirovinskoga sustava, socijalne politike, financija i zdravstva, predstavnici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i šest predstavnika umirovljeničkih udruga, Sindikata umirovljenika i Matice.
Glavna tema prve sjednice je bilo predstavljanje i usvajanje Programa rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe za razdoblje 2020.-2024., a koji su izlagali svi članovi umirovljeničkih udruga, detaljno obrazloživši svoje prijedloge. Ovo je prvi put da su umirovljenici sami predložili četverogodišnji program rada, ma koliko on dijelom bio utopistički.
U Programu je na prvom mjestu rasprava o redefiniranju modela obiteljske mirovine i proširenju kruga umirovljenika koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena, a predstavnici umirovljeničkih udruga su članovi radne skupine koja uskoro započinje s radom. Predviđeno je da bi se model trebao razraditi do četvrtog kvartala 2021. godine. Prijedlog umirovljeničkih udruga je na tragu modela Austrije, Njemačke i Slovenije, a to je da preživjeli partner može birati između opcije da dobije 85 posto mirovine preminuloga ili zadržati svoju mirovinu i dobiti npr. 20 do 50 posto mirovine preminuloga.
Ujednačiti pravo na rad
Druga na redu je rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, u okviru kojega bi se raspravilo o mogućnosti promjene modela usklađivanja mirovina u korist punog iznosa povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, te o proširenju mogućnosti rada uz istodobnu isplatu mirovine za obiteljske umirovljenike, kao i ujednačiti pravo na rad za sve umirovljenike (puno radno vrijeme uz obustavu pola mirovine ili pola radnog vremena bez obustave mirovine). K tome traži se mogućnost isplate najniže mirovine za vrijeme zaposlenja.
Posebno je važan zahtjev za prvu godinu rada Nacionalnog vijeća za promjenu zakona kojom bi se omogućila retroaktivna isplata dodanog staža svim ženama/uzdržavateljima od po šest mjeseci po djetetu, a ne samo novou- mirovljenima. Umirovljeničke udruge inzistiraju i na dostavi mirovina i nacionalne naknade po zahtjevu putem pošte, zbog sve više izoliranih i nepokretnih korisnika. Također se predlaže razmatranje mogućnosti prevođenja prijevremene starosne mirovine u starosnu mirovinu po ispunjenju uvjeta. No, umirovljeničke udruge posebno zanima razmatranje učinkovitosti II. mirovinskog stupa, jer su sklone njegovoj transformaciji u do brovoljni stup, kako je to učinjeno u većini europskih zemalja. Umirovljeničke udruge prihvaćaju razvoj dobrovoljne mirovinske štednje, ali bez poticaja od strane države.
TUKU IH, VRIJEDJAJU, IZGLADNJUJU – NJIHOVI UDOMITELJI. I nitko to ne nadzire.