Borba za prava umirovljenika se nastavlja

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

Na 1. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe održane putem videokonferencije sudjelovalo je dvadesetak sudionika iz ministarstava mirovinskoga sustava, socijalne politike, financija i zdrav­stva, predstavnici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i šest predstavnika umirovljeničkih udruga, Sindikata umirovljenika i Matice.

     Glavna tema prve sjednice je bilo predstavljanje i usvajanje Programa rada Nacional­nog vijeća za umirovljenike i starije osobe za razdoblje 2020.-2024., a koji su izlaga­li svi članovi umirovljeničkih udruga, detaljno obrazloživši svoje prijedloge. Ovo je prvi put da su umirovljenici sami predložili četverogodišnji program rada, ma koliko on dijelom bio utopistički.

     U Programu je na prvom mjestu rasprava o redefiniranju modela obiteljske mirovine i proširenju kruga umirovljenika koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena, a predstavnici umirovljeničkih udruga su članovi radne skupine koja uskoro započinje s radom. Predviđeno je da bi se model trebao razraditi do četvrtog kvartala 2021. go­dine. Prijedlog umirovljeničkih udruga je na tragu modela Austrije, Njemačke i Slovenije, a to je da preživjeli partner može birati između opcije da dobije 85 posto mirovine preminuloga ili zadržati svoju mirovinu i dobiti npr. 20 do 50 posto mirovine preminuloga.

Ujednačiti pravo na rad

     Druga na redu je rasprava o Na­crtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, u okviru kojega bi se ra­spravilo o mogućnosti promjene modela usklađivanja mirovina u korist punog iznosa povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, te o proširenju mogućnosti rada uz istodobnu isplatu mirovine za obiteljske umirovljenike, kao i ujedna­čiti pravo na rad za sve umirovljenike (puno radno vrijeme uz obustavu pola mirovine ili pola radnog vremena bez obustave mirovine). K tome traži se mogućnost isplate najniže mirovine za vrijeme zaposlenja.

     Posebno je važan zahtjev za prvu godinu rada Nacionalnog vijeća za pro­mjenu zakona kojom bi se omogućila retroaktivna isplata dodanog staža svim ženama/uzdržavateljima od po šest mjeseci po djetetu, a ne samo novou- mirovljenima. Umirovljeničke udruge inzistiraju i na dostavi mirovina i nacio­nalne naknade po zahtjevu putem pošte, zbog sve više izoliranih i nepokretnih korisnika. Također se predlaže razmatranje mogućnosti prevođenja prijevremene starosne mirovine u starosnu mirovinu po ispunjenju uvjeta. No, umirovljeničke udruge posebno zanima razmatranje učinkovitosti II. mirovinskog stupa, jer su sklone njegovoj transformaciji u do brovoljni stup, kako je to učinjeno u većini europskih zemalja. Umirovljeničke udruge prihvaćaju razvoj dobrovoljne mirovinske štednje, ali bez poticaja od strane države.

 

TUKU IH, VRIJEDJAJU, IZGLADNJUJU – NJIHOVI UDOMITELJI. I nitko to ne nadzire.

 

 

Pravobranitelj za starije?

     Umirovljeničke udruge su zatražile da budu uključene u radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi te u skupinu za izradu Strategije socijalne skrbi za starije oso­be, te da se uvede status njegovatelja za starije osobe i za članove obitelji, kako je predviđeno još prošlom Strategijom. Poseb­no se inicira ukidanje obveze baka i djedova za plaćanje ali­mentacije za unuke, jer sve je više slučajeva prebacivanja tereta na leđa starih s niskim mirovinama.

     Traži se i propisivanje strožih kriterija za obiteljske domove te decentralizacija i jačanje socijalne inspekcije te uvođenje civilnog nadzora. Umirovljenici traže i da se u budući Zakon o zdravstvenoj zaštiti očuva model javnog zdravstva, a

     Zakon o zdravstvenom osiguranju uvede i predstavnike umirovljenika u Upravno vijeće HZZO-a. Umirovljenici traže i povećanje cenzusa za besplatno zdravstveno osiguranje na razinu linije siromaštva (2.710 kuna).    Zahtijeva se i povećanje osobnog odbitka na mirovinu na 5.000 kn, kao i ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od 1 i 3 posto. Predloženo je i više drugih prijedloga, poput ukidanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te dodatnog normiranja ugovora o doživotnom uzdržavanju, zatim otvaranje mogućnosti uspostave ureda pravobranitelja za osobe starije životne dobi te izrada Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi.(Glas umirovljenika)

 

 

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?